4 min. čitanja

Institut za oceanografiju: "U utorak se na obali dogodio olujni uspor, bit će sve češći!"

Institut za oceanografiju: "U utorak se na obali dogodio olujni uspor, bit će sve češći!"
Hvar - Foto: Cvjetko Mazalin

Rive koje su diljem naše obale poplavile u utorak, rezultat su fenomena koji nazivamo olujni uspor. Na Jadranu taj fenomen nastaje dugotrajnim puhanjem olujnog juga koji uz djelovanje niskog tlaka zraka izaziva povećanje razine mora.  Podizanje razine Jadranskog mora, negdje i rekordno koje se dogodilo u utorak, prouzročili su intenzivna ciklona te gravitacijski utjecaj Sunca i Mjeseca, doznaje se od Natalije Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Uz već navedeno, već smo danima pod djelovanjem doline planetarnog atmosferskog vala, koji održava visinu razine mora iznad prosjeka.

Rekordna razina mora poplavila je Istru i Dalmaciju / Kadar iz Vodica - Foto: Kata Španja i Gradska knjižnica Vodice

Najviše razine mora su se poklopile s najvišom mjesečevom plimom

U sjevernom Jadranu najviše razine mora su nastupile u jutarnjim satima te su se poklopile i s najvišom mjesečevom plimom, dok su u srednjem Jadranu maksimalne razine mora zabilježene u popodnevnim satima, isto za vrijeme plime, ali one sekundarne koja je bila za 20 cm manja od jutarnje.

Svakako se radilo o jednom ekstremnom događaju koji možemo uspoređivati s nekim upamćenim datumima. U sjevernom i srednjem Jadranu posebice je važan 12.-13.11.2019. kada je HHI izmjerio rekordnu razinu mora u Splitu. Tada je razina bila 45 cm viša nego u utorak, no ta se poplava dogodila tijekom noći pa nije bila toliko primjetna kao ova posljednja, pojašnjavaju iz Instituta.

- Oblik podizanja razine mora kakav se dogodio u utorak na Jadranu naziva se olujni uspor, a jučerašnji su bili su pojačani i astronomskom plimom - podizanjem razine mora zbog gravitacijskog utjecaja Sunca i Mjeseca - rekla je Natalija Dunić za Hinu.

Ciklona je uzrokovala nagli pad tlaka zraka, koji je zabilježen na svim mjernim postajama. Takva meteorološka situacija uz pojavu snažnog juga kojem smo svjedočili u utorak, dovela je do iznimno visokog vodostaja i plavljenja pojedinih mjesta na Jadranu.

Poplava u Veneciji na Trgu sv. Marka (lijevo) i brana Mose koja spašava grad od poplave (desno) - Foto: Screenshot / Facebook / Youtube

Sustavi upozorenja po uzoru na Veneciju

Na Jadranu se uvijek najviše priča o poplavama u Veneciji. Prognoza je za taj grad bila 170 cm iznad razine lokalne mareografske nule. To bi bila treća apsolutna razina mora u Veneciji u povijesti mjerenja, prva je 194 cm - 4. studenoga 1966., a druga je 187 cm - 12. studenoga 2019. Međutim, tijekom noći dignute su brane sustava Mose i spriječena je poplava. Mjerenja od 205 cm ispred Venecije ukazuju da bi poplava u Venecijanskoj laguni možda bila i viša od prognozirane.

- Zahvaljujući sustavu MOSE, Venecija se uspjela obraniti od potencijalno razorne poplave - rekla je Dunić.

Podsjetila je kako su olujni uspori u kategoriji prirodnih katastrofa jer za sobom ostavljaju veliku materijalnu štetu. Zbog toga bi, smatra Dunić, lokalne uprave na najranjivijim područjima, u prvome redu na sjeveru Jadrana, trebale razmišljati o uspostavi sustava upozorenja po uzoru na Veneciju.

- Ono što je sigurno jest da se pod utjecajem klimatskih promjena očekuje jačanje olujnih uspora zbog podizanja srednje razine mora - istaknula je Dunić i dodala kako je u posljednjih 40-ak godina srednja razina Jadrana porasla za desetak centimetara, a taj je trend u uzlaznoj putanji. Po njezinim riječima, jedan od načina obrane mogao bi biti 'povlačenje' gradnje objekata prema unutrašnjosti, a obalni dijelovi mogli bi se iskoristiti za amortizaciju prodiranja mora.

Plima u Bakru - Foto: Fiuman.hr

Bakar - jedan od najvećih vodostaja od 1929.

Geofizički odsjek PMF-a izvijestio je pak da je u utorak na mareografskoj postaji u Bakru u 7:18 izmjeren vodostaj koji za 103.4 centimetra premašuje srednju morsku razinu. To je jedan od najvećih vodostaja izmjerenih od 1929. godine, kad je utemeljena postaja u Bakru.

Nekoliko je mogućih čimbenika koji su pridonijeli tako visokoj morskoj razini. Prve analize upućuju na važnost tzv. olujnog uspora, tj. uzdignuća morske razine povezanog s djelovanjem niskog tlaka zraka i olujnoga južnog vjetra. Dodatni su čimbenik plimne oscilacije, koje su u to vrijeme podržale pojavu visoke vode. Još jedan mogući čimbenik je dolina planetarnog atmosferskog vala, koja već danima održava vodostaj većim od prosječnih vrijednosti, zaključio je Geofizički odsjek PMF-a.

D.G. / Hina

PROČITAJTE JOŠ:

More potopilo i dalmatinske rive, odjednom se podiglo za gotovo pola metra: “Ljudi na rivi hvataju ciple!”
Osim Istre, čija je obala u naletu ciklonalne plime, praćene snažnim pljuskovima i vjetrom, jutros poplavljena, istu sudbinu doživjela je i Dalmacija. Najavljeno nevrijeme pogodilo je veliki dio obale, a more se počelo prelijevati preko riva, ponegdje i do pola metra visine! Osim u Jelsi, slično j…
Poplavljeni obalni gradovi Istre!
Najavljeno nevrijeme praćeno snažnom kišom i vjetrom pogodilo je jutros veliki dio obale, a more se počelo prelijevati preko riva istarskih gradova. Na pulskoj rivi automobili plivaju, a more se podiglo u razinu s rivom, koju na nekim mjestima prelijeva. Promet je prilično otežan i svakako se prep…
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.