Crveni alarm za Sredozemlje i Jadran: Stiglo dosad najdramatičnije satelitsko izvješće o stanju mora!

Europski program za promatranje Zemlje Copernicus objavio je deseto, jubilarno izdanje Izvješća o stanju oceana (Ocean State Report 10). Izvješće donosi dosad najdetaljniji uvid u dramatične promjene, rekordne ekstreme i dugoročne trendove koji zahvaćaju svjetska mora, s posebnim naglaskom na europske regije i Sredozemlje.

Znanstveni podaci koje je prikupila služba Copernicus Marine Service, a implementirala organizacija Mercator Ocean International, upozoravaju da su globalni oceani pod dosad neviđenim priskom ljudskih aktivnosti i klimatskih promjena. Oceani upijaju oko trećinu emisija ugljika i čak 90 % viška topline nastale ljudskim djelovanjem, što dovodi do ubrzanog zagrijavanja i ekstremnih vremenskih nepogoda.

Rekordni toplinski valovi i poplave u Sredozemlju i Jadranu

Jedan od najalarmantnijih nalaza izvješća odnosi se na 2024. godinu, tijekom koje su Sredozemno i Crno more zabilježili morske toplinske valove povijesnog intenziteta i trajanja. Na pojedinim područjima temperature mora bile su više od 4,6 °C iznad prosjeka, a toplinski valovi trajali su duže od 30 dana. Sredozemlje je zabilježilo najveći broj dana pod toplinskim valom u posljednja dva desetljeća, s prosječnom temperaturom višom za 1,23 °C u odnosu na bazno razdoblje.

Jadransko more također se suočilo s ekstremnim događajima. Sjeverni dio Jadrana suočio se s ubrzanim biološkim i fizikalnim promjenama uzrokovanim ekstremnim vremenskim uvjetima. Zbog obilnih oborina i katastrofalnih poplava u regiji — ponajviše tijekom djelovanja oluja Minerva (2023.) i Boris (2024.) — došlo je do značajnog povećanja riječnog dotoka vode, pri čemu je rijeka Po unijela goleme količine slatke vode i nutrijenata u more. To je izazvalo nagle i učestale padove saliniteta (tzv. događaje osvježavanja mora). Unos nutrijenata u rano proljeće 2024. uzrokovao je snažan skok biološke produktivnosti, pri čemu je razina fitoplanktonskog klorofila u sjevernom Jadranu bila više nego dvostruko viša od uobičajenog prosjeka. Ova pojava eutrofizacije indikator je narušene ravnoteže ekosustava te izravno ugrožava morske organizme i ključne lokalne gospodarske grane poput ribarstva, akvakulture i obalnog turizma.

Dugi trendovi: Rast razine mora i promjene u polarnim krajevima

Osim kratkoročnih ekstrema, izvješće dokumentira i zabrinjavajuće dugoročne trendove:

Rast razine mora: Između 1993. i 2025. godine globalna razina mora rasla je brzinom od 3,8 mm godišnje, s uočljivim ubrzanjem u posljednjem desetljeću. U Sredozemnom moru razina raste brzinom od 3,7 mm godišnje.

Gubitak morskog leda: U Arktičkoj regiji prosječni mjesečni obuhvat morskog leda smanjuje se za oko 490.000 km² svakih deset godina — što je površina usporediva s veličinom Španjolske. Barentsovo more pretrpjelo je najveći gubitak leda od čak 70 %. Na Antarktici je 2025. godina bila četvrta zaredom u kojoj je površina morskog leda pala ispod minimalnih 2 milijuna km², što izravno ugrožava životinjske vrste poput carskih pingvina.

Zakiseljavanje i biljni svijet: Oceani su postali 17 % kiseliji u odnosu na razdoblje 1985.–2025. U protekla tri desetljeća u oko 5 % globalnih oceana zabilježene su trajne promjene u sezonskom rastu fitoplanktona, što ukazuje na reorganizaciju morskih ekosustava iz temelja.

Posebno ugrožene male otočne države

Izvješće stavlja posebna svjetla na Male otočne države u razvoju (SIDS). Čak 65 % njihovih gospodarskih pojaseva izravno je izloženo ubrzanom rastu razine mora, dok se snaga tropskih ciklona znatno povećala. Nestanak koraljnih grebena — od kojih je četvrtina pretrpjela smrtonosni toplinski stres — direktno ugrožava obalnu zaštitu, turizam i lokalna gospodarstva ovih država.

Od znanja prema akciji

Autori izvješća naglašavaju da podaci o promatranju oceana više nisu samo predmet znanstvenog interesa, već ključni alat za donošenje političkih i gospodarskih odluka. Sustavi ranog upozoravanja, točne prognoze morskih mijena i oluja te digitalni modeli (poput Europskog digitalnog blizanca oceana) pomažu u planiranju otporne obalne infrastrukture, zaštiti luka i održivom upravljanju ribarstvom.

"Izvješće o stanju oceana još jednom naglašava razmjer i hitnost izazova s kojima se suočavaju naši oceani. Ti izazovi zahtijevaju snažnije znanje, međunarodnu suradnju i hitnu akciju", poručio je Andrius Kubilius, povjerenik EU-a za obranu i svemir.

Za detaljnije informacije i pristup cjelovitom izvješću posjetite službene stranice Copernicus Marine Service.

D.G.