VIDEO: METEOTSUNAMI Splitski institut zabilježio siloviti fenomen koji već desetljećima fascinira oceanografe

STARI GRAD – Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita (IZOR) zabilježio je krajem srpnja još jedan intenzivan fenomen meteotsunamija u Starom Gradu na otoku Hvaru. Prema službenim podacima, mareograf Instituta smješten u blizini tamošnje trajektne luke registrirao je snažne oscilacije razine mora, koje su kulminirale u popodnevnim satima.

"Ovo ljeto, 26. srpnja 2026. godine, u razdoblju između 12 i 19 sati, mareograf Instituta zabilježio je intenzivne oscilacije razine mora, s maksimumom koji je nastupio oko 15:40 sati", navode iz Instituta.

Kako nastaje meteotsunami?

Meteotsunami, u narodu poznat i kao "šćiga", specifičan je val koji, za razliku od klasičnog tsunamija, ne pokreću potresi već atmosferske prilike. Znanstvenici objašnjavaju da proces teče u nekoliko ključnih koraka:

• Atmosferski poremećaj: Nastaje uslijed naglih promjena tlaka zraka.
• Efekt rezonancije: Ukoliko je brzina širenja atmosferskog vala jednaka brzini vala u moru, dolazi do drastičnog pojačavanja morskog vala.
• Geomorfologija obale: Dodatno i najopasnije pojačavanje nastupa kada takav val stigne do obale – posebice u duge, plitke i uske zaljeve, kakav je upravo starogradski.

Baza podataka splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo danas predstavlja jedan od najvrjednijih izvora podataka za proučavanje ove pojave na cijelom Jadranu. Domaći fizičari već desetljećima daju presudan doprinos međunarodnim istraživanjima ovih ekstremnih morskih oscilacija.

Znanstvenik snimio poplavljenu rivu

Ovom nesvakidašnjem događaju svjedočio je i znanstvenik splitskog Instituta, dr. sc. Ante Žuljević, koji se u tom trenutku zatekao na licu mjesta.

On je u svom rodnom Starom Gradu snimio fascinantne kadrove i iz neposredne blizine uhvatio trenutke u kojima se more naglo penjalo i prelijevalo preko gradske rive, još jednom dokazujući koliko ovaj zaljev može biti osjetljiv na atmosferske promjene.

D.G.