Snimka istovara kamiona u more izazvala ljutnju u Općini Baška - Unajmili odvjetnike da Morskom HR odgovaraju umjesto njih: "Radite nam štetu!"

BAŠKA - Jedna video snimka na kojoj kamion u vlasništvu izvođača radova koji radi na radovima uređenja obalnog pojasa u Baškoj, podigla je pravu buru unutar redova te općine na otoku Krku. Ali umjesto hitnog slanja pomorskog redara na lice mjesta kako bi provjerili radi li se u skladu s pravilima struke i unaprijed ugovorenog projekta, ta općina na teret poreznih obveznika plaća odvjetničko društvo koje odgovara na pitanja novinarima Morskog HR.

Najprije je odvjetničko društvo Ravlić i Partneri koje je načelnik Baške Toni Juranić unajmio da ga zastupa u izvansudskim i eventualno sudskim sporovima poslalo dopis u kojem kažu da ove "fotografije i snimke ne mogu biti temelj za zaključak o nezakonitosti radova na obali".

Odvjetničko društvo potom daje sebi za pravo i sugerirati kako bi novinari trebali raditi svoj posao, te izravno i unaprijed okrivljavati medije za nekakvu imaginarnu štetu, kako tvrde: "u postupcima javne nabave, korištenju sredstava fondova Europske unije i nacionalnih izvora financiranja te u odnosima  s nadležnim nadzornim tijelima". Osim štete u proračunu za bespotrebno plaćanje odvjetnika koji im pišu odgovore koje je Općina javnosti ionako dužna predočavati, u svom pokušaju zastrašivanja nisu precizirali na koju to štetu misle. Jer još nije poznat slučaj da je netko izgubio proračunska sredstva, ako je sve radio zakonski i u skladu s projektom.

A upit Morskog HR zbog videa koji u more istovara sumnjiv agregat bio je jednostavan: Nasipava li se obala Baške zabranjenom zemljom? Odgovor je bio: "Iz dostavljene snimke, odnosno prikazanih fotografija ne može se izvesti zaključak da se  radovi izvode protivno važećim propisima kao što se u članku pokušava prikazati."

Odvjetničko društvo: "Objavili ste dva članka..."

Komentar odvjetničkog društva u ime Općine Baška na naše tekstove, zatim naša pitanja i njihove odgovore objavljujemo u cijelosti:

"Prije svega, smatramo kako niste postupili u skladu s pravilima novinarske struke jer ste  prije davanja mogućnosti odgovora Općini Baška već objavili dva članka, i to 3. listopada 2026. i 8. listopada 2026., čime Općini Baška nije dana mogućnost očitovati se prije  objavljivanja članaka. 

Nadalje, želimo dodatno istaknuti kako inspekcijskim nadzorom provedenim dana  14. listopada 2026. godine nisu utvrđene nikakve nepravilnosti u izvođenju  radova uređenja obalnog pojasa, a osobito nije utvrđeno postupanje suprotno  relevantnim propisima Republike Hrvatske, što samo potvrđuje kako su objavljeni  članci neprovjereni, netočni i nepotpuni te nanose štetu Općini Baška. 

Osim toga, objavom ovakvih informacija obmanjuje se javnost kako se provode nezakoniti  radovi i uništava obala Baške, stvara pogrešna predodžba javnosti i uznemirava stanovnike  Općine Baška. Nadalje, takvom objavom izravno se narušava ugled i dobar glas Općine  Baška kao jedinice lokalne samouprave, ali i kao turističke destinacije te povjerenje  građana, investitora i partnera u zakonitost njezina rada. Općina Baška upozorava da  daljnje širenje netočnih informacija može prouzročiti štetu i u postupcima javne nabave, u  korištenju sredstava fondova Europske unije i nacionalnih izvora financiranja te u odnosima  s nadležnim nadzornim tijelima.  

"Neovisno o svemu navedenom, Općina Baška, radi transparentnog informiranja javnosti,  dostavlja odgovore na Vaša pitanja iz e-poruke od 8. listopada 2026.

1. Odgovara li materijal koji se trenutno odlaže i ugrađuje na obali u sklopu radova  predviđenom građevinskom materijalu iz projektne dokumentacije? 

Materijal koji se trenutno odlaže i ugrađuje na obali u sklopu radova odgovara  predviđenom građevinskom materijalu iz projektne dokumentacije. Materijal  mora biti u skladu s normom HRN EN 13383-1, a na temelju zahtjeva za  nominacijom materijala dostavljena je i izjava o svojstvima i CE oznaka. 

2. Iz kojeg izvora/iskopa potječe materijal koji se trenutno odlaže na obalu i posjeduje li  odgovarajuće certifikate i analize o sastavu i čistoći? 

Kameni nasipni materijal potječe iz Kamenoloma Garica za što je dostavljena  Izjava o svojstvima br. 61/2025 te CE oznaka. 

3. Je li prije početka realizacije projekta izrađena analiza/procjena utjecaja radova na  živi svijet u podmorju? 

Na temelju očitovanja Ministarstva zaštite okoliša i energetike, KLASA: 612- 07/19-63/331, URBROJ: 517-05-2-2-19-2 od 14. kolovoza 2019. za provođenje  radova nema posebnih uvjeta. Osim toga, rješenjem istog Ministarstva, KLASA:  UP/I-350-03/18-08/49, URBROJ: 517-03-1-1-18-10 od 10. rujna 2018.  utvrđeno je da za planirani zahvat u prostoru nije potrebno provesti postupak  glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Međutim, izrađen je Elaborat  zaštite okoliša. 

4. Ako je studija/procjena utjecaja radova na podmorje i morski ekosustav izrađena:

Tko je izrađivač te studije/procjene? 

Kao što je navedeno, takva obveza ne postoji, ali je izrađen Elaborat zaštite  okoliša od društva DLS d.o.o., Rijeka. 

"Vjerojatnost zamućivanja mora je znatno veća "

Koji su ključni zaključci i preporuke navedeni u njoj glede zaštite morske flore i faune  te dopuštenog materijala za dohranu? 

U Elaboratu zaštite okoliša navedeni su rezultati geotehničkog bušenja u kojima  stoji: 

„Zona infralitorala započinje biocenozom infralitoralnih šljunaka koja se nastavlja na  pojas mediolitoralnih šljunaka. Prema karti staništa cijelo područje bentosa ispred Baške  čini stanišni tip G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja.„ Obzirom da se prilikom dovoza kamenog agregata isti mehanizacijom miješa s postojećim  agregatom, vjerojatnost zamućivanja mora je znatno veća. 

U točki 4.1.4 utjecaj na more detaljno se opisuje: 

„Tijekom izvođenja podmorskih građevinskih radova (izgradnja podmorskih pragova ispred  plaže, uklanjanja te rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih mulića i postavljanja  pozornice duboko temeljene na Benotto pilotima) doći će do privremenog zamućivanja  mora. Tijekom podmorskih radova doći će do znatnijeg podizanja čestica sedimenta koje će  se proširiti oko zone radova ali će se zadržati lokalno te nakon nekog vremena  sedimentirati. Utjecaj će biti privremen te neće biti značajan.“

5. Na koji način Općina Baška, kao investitor, vrši nadzor nad izvođačem radova kako ne bi  došlo do zamućenja mora, zagađenja i trajnog oštećenja morskog staništa? 

Općina Baška je sukladno Zakonu o gradnji i provedenom postupku javne  nabave angažirala stručni nadzor koji vrši kontrolu i koji prati tijek izvođenja  radova sukladno projektno-tehničkoj dokumentaciji, propisima i pravilima  struke.", stoji u odgovoru odvjetničkog društva Ravlić i partneri u ime Općine Baška koju zastupaju.

Pojašnjenje pojmova:

Moramo pojasniti i pojmove, korištene u odgovoru kojeg smo dobili, pa idemo redom...

Što znači norma HRN EN 13383-1?

HRN EN 13383-1 je službena hrvatska i europska norma za kamene raspone (vodogradbeni kamen).

Što to znači u praksi? Ova norma strogo propisuje kakva svojstva mora imati kamen koji se koristi za gradnju na obalama, u moru ili rijekama (npr. za lukobrane, nasipe ili zaštitu obale od valova).

• Kamen koji zadovoljava ovu normu je testiran na:
  • Otpornost na trošenje i udare valova (da se ne smrvi pod utjecajem mora).
  • Gustoću i čvrstoću (kako bi bio dovoljno težak da ga more ne odnese).
  • Otpornost na smrzavanje i otapanje (da ne puca zimi).

Što je Izjava o svojstvima (br. 61/2025)?

Izjava o svojstvima (engl. Declaration of Performance - DoP) je najvažniji dokument za bilo koji građevinski materijal. Nju izdaje proizvođač (u ovom slučaju Kamenolom Garica).

Što to znači u praksi? To je "osobna iskaznica" tog konkretnog kamena. Broj 61/2025 označava točan protokol pod kojim je ta serija materijala ispitana i zavedena u 2025. godini. Proizvođač pod kaznenom i materijalnom odgovornošću u tom dokumentu jamči da je kamen prošao sva laboratorijska testiranja i da ima točno određenu kvalitetu, čistoću i sastav koji se traže za radove na obali.

Što je Stanišni tip G.3.2?

Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja označavaju specifičnu vrstu morskog dna prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS) Republike Hrvatske. Ovaj tip staništa obuhvaća plitka morska dna u zoni infralitorala (područje koje je stalno pod morem i pod utjecajem sunčeve svjetlosti, a proteže se od donje granice oseke do dubine do koje mogu rasti fotofilne alge i morske cvjetnice), gdje u sedimentu prevladava sitni pijesak s promjenjivim udjelom muljevitih čestica.

Prema važećem Pravilniku o popisu stanišnih tipova i karti staništa u Republici Hrvatskoj, stanišni tip G.3.2. (Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja) uvršten je na Popis ugroženih i/ili rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja (Prilog II.). Ovaj stanišni tip pripada morskim staništima (kategorija G – MORSKA STANIŠTA, infralitoral) i obuhvaća pješčana te muljevito-pješčana dna plitkog priobalnog pojasa te njihove pripadajuće biocenoze.

Napomene:

Treba na kraju napomenuti kako smo Općinu, suprotno tvrdnjama odvjetničkog društva ipak kontaktirali, o čemu smo više pisali OVDJE.

Odgovor na naše upite Općini Baška, preko ovog odvjetničkog društva dobili smo nakon tjedan dana od upita, dok odgovor Državnog inspektorata kojeg smo poslali prije 17 dana još nismo dobili i ne možemo provjeriti autentičnost njihova odgovora. I njihove odgovore objavit ćemo čim ih dobijemo.

Općinu Baška posjetili smo i osobno te željeli detaljnije razgovarati s načelnikom Tonijem Juranićem kako bi nam pojasnio sve o ovom projektu, pokazao stanje na terenu i kako bismo u autoriziranom intervjuu sve i objavili. Juranić je ljubazno primio novinara Morskog HR u svoj ured, ali je odbio razgovarati s novinarima i dati službeni komentar te nas je uputio na navedeno odvjetničko društvo, o čemu ćemo više pisati u jednom od sljedećih nastavaka...

Jurica Gašpar