Više od 3.000 ljudi čeka komunalni vez: Za koga se onda grade luke od 18 milijuna eura u PGŽ-u?

Građani Primorsko-goranske županije godinama čekaju komunalni vez, dok se istodobno grade luke vrijedne desetke milijuna eura, a postupci njihove nabave završavaju pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave. 

Ovaj esej ne optužuje nikoga za kazneno djelo. Postavlja pitanje koje svaki porezni obveznik ima pravo postaviti: u čijem se interesu gradi i tko o tome stvarno odlučuje?

Uvod: obećanje i izgradnja

Prema pisanju Novog lista, Županija je obećala komunalni vez svima koji ga žele, a na popisu čekanja trenutno je više od 3.000 osoba. 

Građanin koji čeka vez prirodno pretpostavlja da se luke grade zbog njega. No gradnja se ne događa samo zato što postoji potreba. 

Događa se i zato što postoji novac, a gdje je novca, redovito postoje i interesi. 

Interes ne mora biti nezakonit, ali nije nužno ni javni. Dužnost je građana da razlikuju jedno od drugoga.

Što je dokumentirano?

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) ove je godine poništila odluke o odabiru izvođača radova za luku Omorika u Crikvenici (oko 9,95 milijuna eura) i luku Ika (oko 7,9 milijuna eura). Odluke su vraćene županijskim lučkim upravama ( Ravnatelj može samostalno poduzimati pravne radnje u vrijednosti do 13.500 €, dok je za pravne poslove u vrijednosti većoj od 13.500 €, a manjoj od 132.722 €, potrebna suglasnost Upravnog vijeća. Za pravne poslove u vrijednosti većoj od 132.722 € potrebna je suglasnost župana, uz prethodno pribavljeno mišljenje Upravnog vijeća, ako je posao predviđen godišnjim planom rada luke, odnosno suglasnost Županijske skupštine ako posao nije predviđen godišnjim planom rada ) jer su na ponovno postupanje nakon žalbi zajednice ponuditelja Adriaing. Prihvaćeni su žalbeni navodi o zakonitosti pregleda i ocjene ponuda.

To ne znači da su projekti poništeni niti da je žalitelju dodijeljen posao. Znači nešto drugo i za građane važnije: naručitelji, dakle javne ustanove koje raspolažu javnim novcem, nisu uspjeli provesti nabavu na način koji je izdržao stručnu kontrolu. 

Svaki poništeni postupak znači kašnjenje, dodatne troškove i neizvjesnost, a račun u konačnici plaća isti građanin.

Ono što tek treba razjasniti

U javnom prostoru kruže navodi koje valja provjeriti, a ne olako prihvatiti. Ovdje ih navodim kao pitanja, ne kao zaključke.

Prijava zbog snimanja broda. Prema navodima iznesenima u medijima i javnim objavama, u postupku protiv jednog pomorskog kapetana zbog snimanja broda direktor tvrtke kao potpisnik prijave izjavio je da je potpisao dokument koji mu je dala pravnica, ne pročitavši ga. Pravnica je navodno rekla da je prijavu napisala na temelju dojave šefa zaštitara i uvida u kamere. Šef zaštitara navodno je priložio dokaz da u to vrijeme kamera uopće nije bilo. Prema pisanju Novog lista, kapetan nije proglašen krivim. Ostaje pitanje koje je postavio i sam okrivljenik: tko je i po čijem nalogu zaista pokrenuo postupak? Građanin kojemu netko "da na potpis" tužbu protiv drugog građanina nije u pravnoj državi, nego u igri u kojoj netko drugi bira mete.

Stručnjakinja koja je na čas ušla i brzo izašla

Bivša predsjednica Uprave jednog riječkog brodogradilišta bila je primljena na savjetničko mjesto u Županiji, a nakon što je objavljena istraga zbog sumnje na štetu od gotovo devet milijuna eura, odustala je od zaposlenja. Istraga nije presuda i pretpostavka nevinosti vrijedi za svakoga. No pitanje je legitimno: kakvu su provjeru kandidata prije prijma proveli oni koji su odlučivali, i zašto je za izlazak bila potrebna vijest u medijima?

Ravnatelji lučkih uprava. Ako je točno da Župan smjenjuje, a smjenjuje  ravnatelje lučkih uprava, valja javno objasniti zbog čega i opet treba imati na umu ( Ravnatelj može samostalno poduzimati pravne radnje u vrijednosti do 13.500 €, dok je za pravne poslove u vrijednosti većoj od 13.500 €, a manjoj od 132.722 €, potrebna suglasnost Upravnog vijeća. Za pravne poslove u vrijednosti većoj od 132.722 € potrebna je suglasnost župana, uz prethodno pribavljeno mišljenje Upravnog vijeća, ako je posao predviđen godišnjim planom rada luke, odnosno suglasnost Županijske skupštine ako posao nije predviđen godišnjim planom rada ), a neki ravnatelji koji griješe kao ŽLU Crikvenica / Opatija ostaju? . 

Lučka uprava ima smisla samo ako je stručna i samostalna . Ravnatelj koji bi bio smijenjen jer nije poslušan, a ne jer nije stručan, postaje izvršitelj tuđih odluka, a lučka uprava produžena ruka politike. Tada se odluke o vezovima i izvođačima ne donose po struci, nego po volji.

Resor pomorstva

Pročelnica koja upravlja pomorskim resorom mora raspolagati stručnošću kakvu ta materija traži: pomorsko dobro, koncesije, javna nabava, lučka infrastruktura. Pitanje glasi: bi li, bez političke potpore i utjecaja neformalnih "tutora", takva funkcija proizvela rezultate? 

Rezultati rada Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko-goranske županije moraju biti mjerljivi i provjerljivi, kroz pokazatelje poput duljine lista čekanja, broja poništenih postupaka javne nabave, poštovanja rokova provedbe i odstupanja od planiranih troškova. 

Upravo ti pokazatelji omogućuju objektivnu procjenu učinkovitosti upravljanja resorom. Ako izostaju transparentni podaci i vidljivi rezultati, građani imaju legitimno pravo zahtijevati odgovornost i jasno objašnjenje načina na koji se resorom upravlja.

Gdje se gubi javni interes

Sustav u kojem se javni novac troši preko ustanova čiji su čelnici ovisni o politici, a pojedinci se prema navodima koriste pravnim sredstvima kao pritiskom, ne mora biti protuzakonit da bi bio štetan. 

Dovoljno je da odluke ne budu transparentne. Interesi mogu biti različiti: poslovni, stranački, osobni ili interes određenih izvođača. Ono što im je zajedničko jest da se rijetko podudaraju s interesom čovjeka koji čeka komunalni vez. Zato izostanak dokaza o kaznenom djelu nije dokaz o odsutnosti sukoba interesa. Sukob interesa utvrđuje se uvidom u dokumente: sastave povjerenstava, zapisnike o ocjeni ponuda, suglasnosti, odluke o imenovanjima i razrješenjima. Sve su to dokumenti koje javnost može i treba tražiti.

Poruka građanima PGŽ-a

Pazite svoj novčanik. Prije nego što kupite plovilo, provjerite imate li kamo s njim, jer obećanje komunalnog veza nije vez. Prije nego što povjerujete da se luka gradi za vas, provjerite tko je naručitelj, tko je izvođač, tko je nadzor i zašto je postupak završio pred DKOM-om. 

Tražite objavu popisa čekanja, kriterija dodjele i rokova. Koristite pravo na pristup informacijama. Pitajte javno, jer ne pitanje je upravo ono što sustavima bez odgovornosti najviše odgovara.

Ovo nije poziv na linč ni optužba bez dokaza. To je poziv na budnost. Javni novac je naš novac, a luka je dio zajedničkog dobra. 

Kad se o njima odlučuje iza zatvorenih vrata, jedino sredstvo obrane koje građani imaju jest pitanje, postavljeno glasno i na vrijeme.

Napomena: tvrdnje o pojedinim osobama i postupcima temelje se na medijskim izvješćima i javnim objavama te nisu sudski utvrđene. Navedena pitanja upućena su institucijama kao zahtjev za odgovorom, a ne kao optužba.

Milo Miklaušić, kap.