SCENARIJ IZ FILMA POSTAJE STVARNOST Kolaps ključnih struja Atlantika više nije teorija, vjerojatnost je veća od 50 posto!

Kolaps ključnog sustava atlantskih struja znatno je vjerojatniji nego što se dosad mislilo, pokazalo je novo istraživanje prema kojem su klimatski modeli s najgorim predviđanjima ujedno i najrealističniji. Znanstvenici su ovo otkriće nazvali "vrlo zabrinjavajućim" jer bi slom tog sustava imao katastrofalne posljedice za Europu, Afriku i obje Amerike, piše The Guardian.

Atlantska meridionalna prevrtajuća cirkulacija (Amoc) ključan je dio globalnog klimatskog sustava, a zbog klimatske krize već je na najslabijoj razini u posljednjih 1600 godina. Znanstvenici su još 2021. uočili znakove koji upozoravaju na moguću prijelomnu točku, a poznato je da je Amoc u Zemljinoj prošlosti već doživljavao kolaps.

Klimatolozi koriste desetke različitih računalnih modela za procjenu buduće klime, no u slučaju složenog sustava Amoc, njihovi rezultati dosad su se drastično razlikovali. Predviđanja su se kretala od onih koja ne pokazuju daljnje usporavanje do 2100. godine do onih koja sugeriraju golemo usporavanje od oko 65 posto, čak i uz postupno smanjenje emisija ugljika na neto nulu.

Potvrđena crna predviđanja: Usporavanje od 58 posto do kraja stoljeća

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Science Advances, kombiniralo je stvarna oceanska motrenja s modelima kako bi se utvrdilo koji su najpouzdaniji, čime je raspon nesigurnosti znatno smanjen. Rezultati upućuju na usporavanje od 42 do 58 posto do 2100. godine, što je razina koja gotovo sigurno vodi u kolaps.

Amoc ima ključnu ulogu u globalnom klimatskom sustavu jer donosi toplu tropsku vodu prema Europi i Arktiku, gdje se ona hladi i tone te stvara duboku povratnu struju. Njegov kolaps pomaknuo bi tropski kišni pojas o kojem ovise milijuni ljudi za uzgoj hrane, gurnuo zapadnu Europu u ekstremno hladne zime i ljetne suše te dodatno podigao razinu mora uz obale Atlantika za 50 do 100 centimetara.

Prijelomna točka već sredinom stoljeća?

Dr. Valentin Portmann iz francuskog istraživačkog centra Inria, koji je vodio istraživanje, izjavio je:

- Otkrili smo da će Amoc slabjeti više nego što se očekivalo u usporedbi s prosjekom svih klimatskih modela. To znači da je Amoc bliže prijelomnoj točki.

Profesor Stefan Rahmstorf s njemačkog Instituta za istraživanje klimatskih promjena u Potsdamu ocijenio je rezultate važnima i vrlo zabrinjavajućima.

- Ovo pokazuje da su 'pesimistični' modeli, koji predviđaju snažno slabljenje Amoc-a do 2100., nažalost realistični jer se bolje podudaraju s podacima dobivenim promatranjem - rekao je.

- Sve sam zabrinutiji da bismo tu prijelomnu točku gašenja Amoc-a, nakon koje kolaps postaje neizbježan, mogli dosegnuti već sredinom ovog stoljeća, što je vrlo blizu - dodao je Rahmstorf.

Rahmstorf, koji Amoc proučava već 35 godina, ističe da se njegov kolaps mora izbjeći "pod svaku cijenu".

- To sam tvrdio i kad smo mislili da je vjerojatnost gašenja Amoc-a možda 5 posto, pa smo i tada govorili da je taj rizik previsok s obzirom na goleme posljedice. Sada se čini da je vjerojatnost veća od 50 posto. Najdramatičnije klimatske promjene u posljednjih 100.000 godina Zemljine povijesti dogodile su se upravo kada je Amoc prešao u drugo stanje - upozorio je.

Otapanje Grenlanda kao dodatni "ubrzivač" kolapsa

Do usporavanja Amoc-a dolazi jer temperature zraka na Arktiku brzo rastu zbog globalnog zatopljenja. Zbog toga se ocean ondje sporije hladi. Toplija voda je rjeđa i stoga sporije tone u dubine. To usporavanje omogućuje nakupljanje više oborina u površinskim vodama, što smanjuje njihovu slanost i gustoću te dodatno usporava tonjenje, stvarajući tako povratnu spregu koja slabi Amoc.

Sustav Amoc-a iznimno je složen i podložan prirodnim varijacijama, što onemogućuje precizna predviđanja. Ipak, znanstvenici sada očekuju znatno slabljenje, što samo po sebi može imati ozbiljne posljedice u nadolazećim desetljećima.

U novoj analizi smanjenje nesigurnosti proizašlo je iz identificiranja onih modela koji bolje odražavaju slanost površine u južnom Atlantiku, za što su znanstvenici i ranije znali da je važan čimbenik. To, prema Rahmstorfu, čini ovaj rad "vrlo vjerodostojnim".

Rahmstorf je na kraju upozorio da bi usporavanje Amoc-a do 2100. godine moglo biti čak i veće od ove nove, pesimistične procjene. Razlog je to što računalni modeli ne uključuju otopljenu vodu s grenlandskog ledenog pokrova, koja također smanjuje slanost oceanskih voda.

- To je dodatni čimbenik koji znači da je stvarnost vjerojatno još gora - zaključio je.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

“Putuje” li Golfska struja na sjever i približava li se oceanski sustav velikoj promjeni?

Jedan od prvih znakova slabljenja jednog od najvažnijih oceanskih sustava na Zemlji mogle bi biti upravo promjene na Gofskoj struji, tj. promjene u njezinoj putanji. Prema novim znanstvenim istraživanjima, pomicanje ove snažne morske struje prema sjeveru moglo bi upućivati na promjene u Atlantskoj meridionalnoj preokretnoj cirkulaciji, sustavu oceanskih struja koji

Morski HRJosip Tokić

ZNANSTVENICI ZABRINUTI Golfska struja mogla bi se urušiti već od 2025. godine i gurnuti Europu u duboko zamrzavanje

U filmu Dan poslije sutra iz 2004. godine, čovječanstvo se suočilo s globalnom olujom iz noćne more koja šalje planet u novo ledeno doba. I premda je blockbuster smješten u područje znanstvene fantastike, znanost koja stoji iza zastrašujućeg scenarija je istinita. Za nekoliko godina, otapanje ledenjaka moglo bi ugasiti Golfsku

Morski HRJurica Gašpar

Hoće li se Golfska struja zbog koje imamo ugodnu klimu u Europi, uskoro urušiti?

Sustav Golfske struje, toplih i brzih oceanskih struja, mogao bi se urušiti već 2025. godine, upozorila je recentna znanstvena studija. Golfska struja, topla, brza morska struja u Atlantiku, dio je globalne termohalinske cirkulacije. Jedan njen dio započinje u Meksičkom zaljevu kao Floridska, a sjeverno od Bahama spaja se s Antilskom

Morski HRIvelina Gašpar

OVO JE ZABRINJAVAJUĆE Golfska struja u Atlantiku nikad nije bila slabija | | Morski HR

Prošli tjedan je u časopisu Nature Geoscience objavljeno da je usporavanje Golfske struje u dvadesetom stoljeću bez presedana i da je vjerojatno povezano s klimatskim promjenama koje uzrokuju ljudi,

Morski HRJurica Gašpar