Priroda je rješenje! - Kako gradovi mogu postati otporniji na klimatske promjene?

Širenje urbanih područja stvara značajan pritisak na ljudsko zdravlje i kvalitetu života, doprinosi iscrpljivanju prirodnog kapitala te utječe na sigurnost hrane, vode i energije.

U 2025. godini u gradovima je živjelo oko 58 % svjetske populacije, a do sredine stoljeća očekuje se porast tog udjela na čak 67 %. Ubrzana urbanizacija mijenja izgled i funkcioniranje gradova te doprinosi stvaranju urbanih toplinskih otoka (UTO), područja u kojima su temperatura zraka i tla više nego u okolnim područjima.

Do ovog efekta dolazi jer se urbani materijali poput asfalta i betona zagrijavaju brže od prirodnih površina te sporije otpuštaju toplinu. Posljedice su izraženije tijekom toplinskih valova, kada gradska područja postaju posebno osjetljiva na zagrijavanje, piše portal Klimatskepromjene.hr.

Izazovi urbanizacije i klimatskih promjena

Širenje urbanih područja stvara značajan pritisak na ljudsko zdravlje i kvalitetu života, doprinosi iscrpljivanju prirodnog kapitala te utječe na sigurnost hrane, vode i energije. Ti su izazovi usko povezani s globalnim procesima poput klimatskih promjena, ali i s lokalnim pojavama kao što su poplave, suše i toplinski valovi.

Kako bi odgovorila na ove izazove, politika istraživanja i inovacija Europske unije sve više promiče rješenja temeljena na prirodi (NbS – Nature-based Solutions), koja povezuju prirodu, društvo i gospodarstvo.

Što su zapravo rješenja temeljena na prirodi?

Često se smatra da NbS podrazumijeva isključivo sadnju vegetacije ili korištenje „zelenih“ materijala u infrastrukturi. Iako su biljke i stabla najvidljiviji dio takvih rješenja, NbS se temelji na funkcioniranju cjelokupnih ekosustava koji uključuju tlo, vodu, mikroorganizme, topografiju i prirodne procese poput filtracije, sedimentacije i isparavanja.

Drugim riječima, zeleni zidovi ili estetske instalacije biljaka same po sebi nisu NbS ako nemaju jasno definiranu funkciju rješavanja društvenog ili klimatskog problema te ako dugoročno ne doprinose obnovi prirodnih sustava. Također, rješenja koja zahtijevaju velike količine resursa za održavanje, primjerice intenzivno navodnjavanje, teško se mogu smatrati održivima.

Kako prepoznati NbS?

Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih staništa (IUCN) u svojoj službenoj definiciji NbS definira kao aktivnosti koje služe za zaštitu i obnovu prirodnih ekosustava, koje se istovremeno bave društvenim izazovima.

Iako među stručnjacima i dalje postoje rasprave o preciznom definiranju NbS-a, osnovni kriteriji mogu se pojednostavljeno prikazati kroz nekoliko ključnih obilježja:

Društveni izazov – odgovara na klimatske prijetnje poput poplava, suša ili toplinskih valova.

Ekološka obnova – doprinosi povećanju lokalne bioraznolikosti.

Samoodrživost – koristi prirodne procese umjesto konstantne potrošnje prirodnih resursa.

Socio-kulturna uključenost – uključuje lokalnu zajednicu u planiranje i donošenje odluka (participativan pristup) te donosi korist stanovnicima.

Od sive infrastrukture prema prirodnim rješenjima

Primjer tradicionalnog („sivog“) pristupa upravljanju oborinskim vodama u gradovima bila bi izgradnja betonskih kanala i podzemnih cijevi za brzo odvođenje vode. S druge strane, rješenje temeljeno na prirodi može biti izgradnja kišnih vrtova koji zadržavaju i prirodno infiltriraju oborinsku vodu u tlo.

Postoje i hibridna rješenja koja kombiniraju elemente sive infrastrukture i prirodnih procesa, primjerice propusni pločnici integrirani u urbane parkove ili sustavi za prikupljanje oborinske vode povezani sa zelenim površinama.

Za razliku od konvencionalne infrastrukture, koja vodu nastoji što brže ukloniti iz urbanog prostora, NbS pristup nastoji vodu zadržati, usporiti njezino otjecanje i omogućiti prirodnu infiltraciju. Time se smanjuje opterećenje kanalizacijskog sustava, ublažava rizik od poplava i doprinosi obnovi lokalnog vodnog ciklusa.

Gradovi budućnosti

Primjenom rješenja razvijenih za prirodu i s prirodom, urbana područja mogu postati otpornija, energetski učinkovitija i ugodnija za život. Rješenja temeljena na prirodi predstavljaju priliku za stvaranje održivije i zdravije budućnosti, piše portal Klimatskepromjene.hr.

I.B.