3 min. čitanja

NE DOZVOLIMO DA IZUMRU: Nekad vrlo brojan, sklat je danas na rubu opstanka

NE DOZVOLIMO DA IZUMRU: Nekad vrlo brojan, sklat je danas na rubu opstanka
Foto: WWF

Aktivisti hrvatskog ogranka udruge WWF (World Wildlife Fund), WWF Adria, upravo su dovršili izvještaj o istraživanju ugroženosti sklatova u Jadranskom moru koji je objavljen na portalu Podvodni.hr.

WWF Adria u svojem izvješću upozorava da su sklatovi nekoć bili uobičajeni diljem Sredozemnog mora, no posljednjih su nekoliko desetljeća pretrpjeli značajni pad brojnosti. Pripadaju porodici morskih pasa i raža, pridneni su predatori koji plijen love iz zasjede i mogu doseći dužinu do 2,4 metra. Zakopavaju se u pijesak čekajući plijen – ribu, rakove, mekušce – koje love naglim pokretom iz zasjede.

Postoje barem 22 vrste sklatova unutar porodice Squatinidae koja se smatra trećom najugroženijom porodicom skupine morskih pasa i raža na svijetu. Zbog svojeg spljoštenog oblika, sklatovi se ponekad zamijene s drugim vrstama sličnog oblika poput grdobina, raža i ražopsa.

U Sredozemnom moru mogu se susresti tri vrste sklata: sklat sivac (Squatina squatina), sklat vrste S. aculeata i sklat žutan (S. oculata). Nekad široko rasprostranjene vrste, danas su sve tri stavljene u kategoriju kritično ugroženih na IUCN Crvenom popisu. Kao i druge vrste morskih pasa, sklatovi su karakteristični po K-selekciji: sporo rastu, kasno reproduktivno sazrijevaju, dosežu veliku veličinu tijela i imaju mali broj mladunaca. Te karakteristike ih, u usporedbi s drugih ribama čine osjetljivijima na ribolov i gubitak staništa, posebice jer žive u plitkim priobalnim vodama.

Jedan od ciljeva projekta koji je pokrenuo WWF Adria bio je istražiti koliko je sadašnja mreža morskih zaštićenih područja u mogućnosti doprinijeti oporavku sklatova u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Prikupljeni su svi dostupni podaci o nalazima sklata u Jadranskom moru kako bi se izradila slika o povijesnoj (1947. – 2009.) i sadašnjoj rasprostranjenosti (2010. – 2020.). Razlika između te dvije kategorije je jedna generacija sklata.

Samo je vrsta S. squatina zabilježena u Jadranu, dok vrsta S. oculata ostaje nepoznanica čime se produbljuju sumnje u njezino regionalno izumiranje. Za vrstu S. squatina postoje nalazi i odraslih i mladih jedinki što upućuje na to da neka područja u Jadranu koriste za koćenje mladunaca.

No zbog čega je sklat toliko važan? WWF Adria napominje da je upravo ova vrsta morskog psa igrala važnu ulogu u povijesti hrvatskog ribarstva, njezino meso pomoglo je stanovništvu da preživi surovo podneblje i održi se na Jadranskoj obali. Njoj u čast nazvana je i vrsta mreže, a mnoge obitelji nosile su nadimak po ovoj ribi.

Sklat je zbog svoje kasne zrelosti i malog broja potomaka mogao biti hrana našim djedovima sve dok se riba lovila umjereno (na ruke). Već od davno to više nije slučaj, suvremeni način ribolova sklat ne može izdržati i trenutno je u fazi izumiranja, nestao je iz gotovo svih dijelova Sredozemlja pa čak i Atlantika, osim na jednom mjestu na Kanarima gdje turisti ciljano dolaze roniti samo da bi vidjeli sklatove.

Postoji malo nade u budućnost sklata u ovoj priči. Istraživanje WWF Adria pokazalo je da se do sada održao u Jadranu i na tome nam, kažu, mogu zavidjeti mnogi. Ali radi se samo o jednoj maloj sredini, a to je Molatsko otočje, arhipelag od Silbe do Ugljana. To je jedino od posljednjih žarišta ove životinje u Sredozemlju, a aktivisti WWF Adria u svojem su izvješću ponudili i konkretne mjere kojima se populacija sklatova u  Jadranu može zaštititi od potpunog izumiranja.

Ovu priču možemo dočarati usporedbama. Ako vam nešto znače bjeloglavi supovi na Kvarneru ili risovi u Gorskom Kotaru i Lici onda isto možete od sada osjećati i prema sklatovima oko Molata. Čuvajmo ovu ribu, nije nam više potrebna za hranu, nije nikakva štetočina. Naravno, strogo je zaštićen po zakonu ali puno je bitnije da vlastitim primjerom i edukacijom mladih, te vaših prijatelja koji ovo nisu pročitali, pomognete da molatski sklatovi postanu još jedan poznati simbol Hrvatske, kakav je nekad davno već i bio.

M.B.

PROČITAJTE VIŠE:

“TRAŽIMO SKLATA” Hrvatski znanstvenici prikupljaju informacije o ovoj životinji
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.