HEROJSKI KRAJ RAZARAČA „ZAGREB“ Časnici su izabrali smrt umjesto predaje - Na sahranu im zbog toga došli i neprijatelji!

TIVAT - Dok je Kraljevina Jugoslavija potpisivala kapitulaciju, u Tivatskom zaljevu odigrao se posljednji čin otpora. Poručnici Milan Spasić i Sergej Mašera potopili su najmoderniji brod flote i s njim otišli u povijest.

Povijest ratovanja rijetko bilježi trenutke u kojima neprijatelj odaje počast pobijeđenima, no upravo se to dogodilo u travnju 1941. godine u Boki Kotorskoj. Dok se država raspadala pod naletom sila Osovine, razarač „Zagreb“ postao je poprište nevjerojatnog čina prkosa koji će desetljećima kasnije služiti kao simbol vojničke časti.

Ponos flote pred padom

Razarač „Zagreb“, pripadnik elitne klase Beograd, bio je tehnološko čudo svog vremena i ponos Kraljevske ratne mornarice. Unatoč konstantnom bombardiranju koje je počelo 6. travnja, brod je pretrpio tek minimalna oštećenja. Ipak, sudbina mu je zapečaćena 17. travnja 1941., kada je u štabu njemačke Druge armije potpisana bezuvjetna kapitulacija.

Dok su srpski kralj Petar II. i jugoslavenska vlada kukavički već pobjegli u emigraciju, a talijanske snage ulazile u Boku, stigla je sramotna naredba: "posada mora napustiti brodove i predati ih neprijatelju bez borbe!"

„Brod nećemo predati“

Dvojica časnika, Milan Spasić i Sergej Mašera, nisu mogli prihvatiti takav scenarij. Nakon što je posada iskrcana, a motorni čamac došao po preostalo zapovjedništvo, Spasić i Mašera odbili su ući. Komandantu su kratko priopćili svoju namjeru – brod će biti uništen.

U 14 sati, snažna eksplozija potresla je Tivatski zaljev. Prema svjedočanstvima, dvojica časnika posljednji su put viđena na palubi kako u stavu miru pozdravljaju jugoslavensku zastavu dok je brod nestajao u plamenu i dimu.

Počast od strane neprijatelja

Dan kasnije, lokalni ribari pronašli su tijelo Milana Spasića u mornaričkoj uniformi, dok more tijelo Sergeja Mašere nikada nije vratilo. Spasić je pokopan 19. travnja na groblju Savina kraj Herceg Novog.

Ono što ovaj događaj čini jedinstvenim jest činjenica da se na sprovodu, uz ožalošćene građane i suborce, pojavio i vod talijanskih vojnika. Impresionirani junaštvom protivnika, okupatori su ispalili počasni plotun i odali vojne počasti ljudima koji su radije izabrali smrt nego predaju njihove zastave.

Po njima je snimljen i film

Hrabrost Spasića i Mašere odjeknula je daleko izvan Jadrana. Spomen-ploča s njihovim imenima postavljena je u britanskoj vojarni na Malti, a njihova žrtva inspirirala je francuski film „Plamen nad Jadranom“ za koji je scenarij napisao legendarni Meša Selimović.

Trideset godina nakon događaja, povodom obljetnice mornarice, Spasić i Mašera službeno su proglašeni narodnim herojima, čime je njihovo ime trajno upisano u panteon najvećih junaka ovih prostora.

ZANIMLJIVOST: Kako je Meša Selimović "oživio" Zagreb u Parizu

Malo je poznato da je epska sudbina razarača „Zagreb“ postala globalno prepoznatljiva zahvaljujući jednom od najvećih književnika s ovih prostora – Meši Selimoviću. On je, naime, autor scenarija za francusko-jugoslavensku filmsku koprodukciju iz 1968. godine pod nazivom "Plamen nad Jadranom" (Flammes sur l'Adriatique).

Film je režirao Alexandre Astruc, a zanimljivo je da su Francuzi inzistirali na autentičnosti emocije, videći u Spasiću i Mašeri odjek vlastitog Pokreta otpora.

Iako je film snimljen gotovo tri desetljeća nakon tragedije, Selimovićev scenarij uspio je prenijeti univerzalnu poruku o vojničkoj časti koja nadilazi ideologije, čime je priča o herojima iz Boke Kotorske dobila svoju umjetničku vječnost na velikom platnu diljem Europe.

D.G.