DHMZ analizirao toplinske valove u 2026.: Čak 6 od 8 gradova srušilo povijesne rekorde, evo gdje je bilo najgore

Klimatolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) izradili su preliminarnu analizu toplinskih valova koji mogu djelovati na zdravlje, zabilježenih u razdoblju od 1. svibnja do 16. kolovoza 2026.

Analiza je napravljena za osam glavnih meteoroloških postaja: Osijek, Zagreb-Maksimir, Karlovac, Gospić, Knin, Rijeka, Split-Marjan i Dubrovnik nakon toplinskog vala koji je trajao od 28. srpnja do 16. kolovoza i bio najdulji te prostorno najrašireniji ovog ljeta. Analizira se jesu li, prema izmjerenim minimalnim i maksimalnim temperaturama zraka, ispunjeni kriteriji za toplinski val koji može djelovati na zdravlje. Pritom se ne promatra samo najviša dnevna temperatura nego i najniža, odnosno koliko se zrak ohladi tijekom noći. Noćno hlađenje važno je jer smanjuje toplinsko opterećenje organizma i omogućuje oporavak od dnevne vrućine. Neprekinuti niz označava uzastopne dane tijekom kojih su kriteriji bili ispunjeni, neovisno o tome je li razina opasnosti bila umjerena, velika ili vrlo velika.

U razdoblju 1950. – 2025. najdulji neprekinuti niz s ispunjenim kriterijima za toplinski val na osam analiziranih postaja trajao je 17 dana, a zabilježen je na postaji Knin u kolovozu 2003. U 2026. taj je maksimum premašen na tri postaje: Rijeka, Split-Marjan i Knin. Najdulji ovogodišnji niz zabilježen je na postaji Rijeka, gdje su kriteriji bili ispunjeni 20 uzastopnih dana, od 28. srpnja do 16. kolovoza. Slijede Split-Marjan s 19 dana i Knin s 18 dana. Rezultati analize pokazuju i da je šest od osam analiziranih postaja u 2026. premašilo svoj dosadašnji rekord trajanja toplinskog vala. Novi rekordi zabilježeni su na postajama Rijeka, Split-Marjan, Knin, Dubrovnik, Gospić i Zagreb-Maksimir.

Analiza je pokazala i četiri nova rekorda trajanja vrlo velike opasnosti (crvena razina), i to na postajama Rijeka, Split-Marjan, Zagreb-Maksimir i Dubrovnik. Najdulje takvo razdoblje trajalo je 10 dana na postaji Rijeka, od 6. do 15. kolovoza. Izdvaja se Split-Marjan s 9 uzastopnih dana vrlo velike opasnosti krajem lipnja, 3 dana više od prethodnog rekorda na toj postaji. 

Preliminarni zaključci: 

• novi rekord najduljeg neprekinutog toplinskog vala: Rijeka 20 dana (premašen dosadašnji rekord od 17 dana zabilježen na postaji Knin 2003.)
• šest novih rekorda u trajanju toplinskog vala: Rijeka 20 dana, Split-Marjan 19 dana, Knin 18 dana, Dubrovnik 17 dana, Gospić 15 dana i Zagreb-Maksimir 10 dana.
• četiri nova rekorda trajanja toplinskog vala s vrlo velikom opasnošću za zdravlje: Rijeka 10 dana, Split-Marjan 9 dana, Dubrovnik 7 dana i Zagreb-Maksimir 6 dana
• od 31. srpnja do 6. kolovoza, tijekom sedam dana zaredom, toplinski val je zahvatio svih osam analiziranih postaja u Hrvatskoj

U analiziranom razdoblju izdvojila su se tri dulja ili prostorno raširenija razdoblja s ispunjenim kriterijima: od 18. lipnja do 4. srpnja, od 13. do 22. srpnja te od 28. srpnja do 16. kolovoza. Posljednje je bilo i prostorno najraširenije. Od 31. srpnja do 6. kolovoza kriteriji su sedam dana zaredom bili ispunjeni na svih osam analiziranih postaja. Nakon 12. kolovoza razina opasnosti postupno se smanjivala, a 17. kolovoza kriteriji više neće biti ispunjeni ni na jednoj od osam postaja.

Šest novih rekorda trajanja toplinskog vala

Najdulji neprekinuti niz s ispunjenim kriterijima za toplinski val koji može djelovati na zdravlje u 2026. zabilježen je na postaji Rijeka – 20 dana zaredom, od 28. srpnja do 16. kolovoza. Time je premašen i dotadašnji najdulji niz među osam analiziranih postaja u razdoblju 1950. – 2025., koji je trajao 17 dana, i zabilježen je na postaji Knin u kolovozu 2003. Taj su rekord premašile i postaje Split-Marjan s 19 dana i Knin s 18 dana, a Dubrovnik ga je sa 17 dana izjednačio. Postaja Split-Marjan je pritom premašila i vlastiti rekord od 14 dana iz srpnja 2023., i to za pet dana. 

Zanimljivo je da je postaja Rijeka svoj dotadašnji rekord iz 2024. godine od 16 dana najprije izjednačila u vrijeme toplinskog vala od 18. lipnja do 3. srpnja, a zatim ga i premašila. U razdoblju od 28. srpnja do 16. kolovoza zabilježeno je 20 dana s ispunjenim kriterijima za toplinski val. 

Novi rekordi postavljeni su i na postajama Gospić i Zagreb-Maksimir. Na postaji Gospić niz je trajao 15 dana, u odnosu na prethodnih 10 dana zabilježenih u kolovozu 2011. i ponovno u kolovozu 2024. Na Zagreb-Maksimiru ovogodišnji niz trajao je 10 dana i premašio prethodni rekord od 9 dana. Zanimljivo je da je taj prethodni rekord zabilježen dvaput, i to oba puta na potpuno iste datume, od 16. do 24. srpnja 2007. i 2015.

Knin je ove godine s 18 dana premašio svoj rekord od 17 dana iz kolovoza 2003., a Dubrovnik je sa 17 dana premašio svoj rekord od 16 dana iz kolovoza 2018. Osijek je s 9 dana ostao jedan dan ispod rekorda od 10 dana iz 2024., a Karlovac sa 7 dana jedan dan ispod rekorda od 8 dana iz razdoblja od kraja lipnja do početka srpnja 1950.

Četiri nova rekorda trajanja vrlo velike opasnosti

Najviša razina na Slici 1., označena brojem 3 i crvenom bojom, predstavlja vrlo veliku opasnost od djelovanja toplinskog vala na zdravlje. U usporedbi s najduljim takvim nizovima u razdoblju 1950. – 2025., u 2026. zabilježena su četiri nova rekorda.

Najdulje neprekinuto razdoblje vrlo velike opasnosti zabilježeno je na postaji Rijeka i trajalo je 10 uzastopnih dana, od 6. do 15. kolovoza, jedan dan više od prethodnog rekorda te postaje iz 2006. godine. Na postaji Split-Marjan takvo je razdoblje trajalo 9 dana zaredom, od 22. do 30. lipnja, tri dana više od prethodnog rekorda, zabilježenog u srpnju 2015. i kolovozu 2017. Na postaji Zagreb-Maksimir novi rekord iznosi 6 dana, što je dva dana dulje od prethodnog rekorda iz srpnja 1950., a na postaji Dubrovnik 7 dana, dva dana više od prethodnog rekorda zabilježenog u kolovozu 1998., 2012., 2018. i 2023.

D.G.