Hrvatski znanstvenici osmislili aplikaciju za prepoznavanje i dojavu nalaza meduza i rebraša na Jadranu

Već nekoliko godina duž zapadne obale Istre, viđaju se guste skupine rebraša koji su u Jadran stigli balastnim vodama velikih brodova. Osim rebraša, ribarima pri gospodarskom ribolovu probleme stvaraju i meduze, osobito u toplijem dijelu godine. Masovna pojava ovakvih organizama za posljedicu može imati štetan utjecaj na morski ekosustav i ribarstvo kao gospodarsku granu. Kako bi se intenziviralo praćenje takvih vrsta znanstvenici su osmislili aplikaciju za unos i slanje podataka o uočenim želatinoznim organizmima.

Rebraš (Mnemiopsis leidyi), poznat kao „morski orah“, porijeklom je iz suptropskih estuarija duž zapadnoatlantske obale i smatra se jednom od globalno najpoznatijih unesenih akvatičkih vrsta s potvrđenim štetnim utjecajima na morski ekosustav i ribarstvo kao gospodarsku granu. Kada je 80-ih godina balastnim vodama stigao u Crno more doprinio je nezapamćenom kolapsu populacije inćuna, a ribarska industrija se još i danas nije u potpunosti oporavila.

- Ovaj se rebraš od 2016. godine počeo masovno pojavljivati u zaljevima, lagunama i otvorenim vodama sjevernog Jadrana, a pojedinačni primjerci su pronađeni i južnije - pojasnila je dr.sc. Olja Vidjak s Instituta za oceanografiju i ribarstvo koji provodi projekt „Praćenje dinamike i utjecaja invazivne vrste rebraša Mnemiopsis leidyi na ribolovnim područjima sjevernog Jadrana“, a financira ga Ministarstvo poljoprivrede RH u sklopu Mjere I.13. Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo.

- Važnu ulogu u ovom Projektu imaju ribari, kao ključni sudionici pogođenog sektora. Oni imaju direktna saznanja o pojavi želatinoznih organizama na ribolovnim područjima te prvi uočavaju eventualne posljedice na količinu i kvalitetu ribe“ dodala je dr. Vidjak. U okviru Projekta razvijena je besplatna aplikacija RebrashNET putem koje je na jednostavan način moguće poslati dojave o lokaciji i brojnosti rebraša M. leidyi, ali i ostalih želatinoznih vrsta. „Fotografije uočenih organizama s njihovom točnom lokacijom poslane putem aplikacije RebrashNET dugoročno nam omogućavaju bržu i realniju procjenu opsega zahvaćenih ribolovnih područja - kazala je dr. Vidjak.

Svi dobiveni podaci se pohranjuju u bazu Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, a rezultati provedenih analiza bit će dostupni znanstvenoj zajednici, javnosti i odgovornim institucijama. Očekujemo da će saznanja iz ovog Projekta dobivena suradnjom znanstvenika, ribara i svih građana koji žele putem aplikacije dojavljivati ovakva iskustva, olakšati izradu buduće nacionalne strategije usmjerene na suzbijanje posljedica ovakvih invazija.

Aplikacija RebrashNET nalazi se OVDJE.

I.B.