U Zadru obilježen otpor fašizmu: "Bez njih Dalmacija bi ostala Italiji"

Povodom Dana antifašističke borbe koji se obilježava danas, Gradska organizacija SDP-a Zadar i Županijska organizacija SDP-a Zadarske županije uputile su javnu poruku kojom ističu važnost antifašističkog pokreta za hrvatsku povijest.

U svojoj poruci iz SDP-a naglašavaju kako je antifašizam neodvojiv dio hrvatske povijesti i identiteta, odbacujući tvrdnje da antifašistička borba nema veze s modernom Hrvatskom.

"Bez antifašizma Dalmacija bi ostala u Italiji. To nije ideologija. To je jedina istina“, poručili su iz zadarskog SDP-a.

Posebno su se osvrnuli na pitanje statusa Zadra nakon Drugog svjetskog rata, navodeći kako protivnicima antifašističke tradicije već godinama postavljaju isto pitanje: bi li Italija tijekom Domovinskog rata vratila Zadar Hrvatskoj da je grad ostao pod njezinom upravom nakon 1945. godine.

"Odgovora nema. Jer ga nema ni u povijesti ni u logici“, stoji u priopćenju.

Iz SDP-a ističu kako neće odustati od promicanja antifašističkih vrijednosti unatoč političkim prijeporima koji se iz godine u godinu vode oko obilježavanja Dana antifašističke borbe.

Povodom državnog praznika, članovi Gradske organizacije SDP-a Zadar i Županijske organizacije SDP-a Zadarske županije položit će zajednički vijenac ispred spomenika palim borcima na Gradskom groblju u Zadru. Polaganje vijenca krenulo je u 9 satri.

"Sretan nam svima Dan antifašističke borbe! Svima, pa i njima“, zaključuje se u poruci SDP-a.

Povijesni kontekst

Jedan od ključnih događaja koji je obilježio političku i teritorijalnu sliku istočnog Jadrana predstavlja Rapalski ugovor, potpisan u Rapallu kraj Genove 12. XI. 1920. godine. Ovaj sporazum, sklopljen između Kraljevine Italije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, imao je za cilj riješiti teritorijalna pitanja proizašla iz raspada Monarhije, no njegove su odredbe otvorile vrata nizu složenih procesa – od talijanske aneksije dijelova jadranske obale do konkretnih posljedica na svakodnevni život stanovništva tih područja.

Rapalskim ugovorom tako su Italiji pripali Trst, Gorica, Gradiška i dio Kranjske, Istra (bez Kastva), otoci Cres, Lošinj, Unije i Susak, Lastovo, Palagruža i najzad Zadar. Rijeka je 16. ožujka 1924. formalno pripojena Kraljevini Italiji, Aneksiju je službeno proglasio guverner general Gaetano Giardini s balkona Guvernerove palače. Događaju je prisustvovao Viktor Emanuel III., kojem su tom prilikom predani ključevi grada. 

Kasnijim Rimskim ugovorima iz 18. svibnja 1941., dakle svega mjesec dana prije osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda,  potpisali Pavelić i Mussolini, Italija je dobila dijelove Dalmacije i područje Šibenika, Splita, otoke Vis, Korčulu, Mljet i mnoge druge manje, potom Boku kotorsku, dijelove Hrvatskog primorja i Gorskog kotara. 

Borbom hrvatskih partizana i antifašista sve su ove povijesne nepravde ispravljene, a hrvatski su teritoriji trajno vraćeni matici.

J.T.