U podmorju Omiša pronađena živa plemenita periska

OMIŠ – Tamo gdje zeleno postaje plavo, gdje slatko postaje slano, gdje žuborenje nestaje, a val počinje smjestilo se ušće rijeke Cetine. Rijeka Cetina je povijesno, gospodarski i ekološki jedna od najvažnijih rijeka u jadranskom slivu. Uz njen tok od stotinjak kilometara ljudi su od davne povijesti gradili naselja, sakralne građevine i tvrđave. Razvijala se poljoprivreda i ribarstvo. U novije vrijeme nikle su na Cetini hidroelektrane i akumulacije, smjestili se gradovi i industrije. Čovjek je zagospodario obalom rijeke, oblikovao ju na svoju sliku i priliku, ukrotio vodu i primirio ju ali svladao još nije. Srećom!

Njen tok i kanjon i dalje su prirodno blago ovog kraja zahvaljujući kojem se razvijaju razni oblici pustolovnog turizma poput kanua, kajakinga, raftinga, zip-linea, penjanja. Njeno ušće nudi onaj manje pustolovan doživljaj sunca i mora na bezbrojnim plažama omiške rivijere, ali i aktivan doživljaja podmorja za one željne ronjenja i ribolova. Rijeka stvara dinamiku u prostoru i sklad u podmorju.

Kroz ušće rijeke Cetine se neprestano slijevaju značajne količine vode priskrbljujući živom svijetu podmorja organske i anorganske suspenzije i razne otopljene tvari. Ušće Cetine je važno mjesto za mnoge morske organizme koji se u njemu hrane, rastu, mrijeste se ili sklanjaju. Ovdje povremeno ili stalno živi više od 40 vrsta morskih riba, dok ih u okolnim obalnim vodama ima više od 70. Oku neugledna ali važna vrsta koja oblikuje stanište mnogobrojnim organizmima je morska trava Cymodocea nodosa.

Rasprostranjena je po cijelom plitkom pješčanom dnu ušća stvarajući kontinuirane i guste livade. Ovaj supstrat je idealan za naseljavanje ličinki kritično ugrožene vrste školjkaša, plemenite periske. Najveća jadranska školjka nekada je bila čest stanovnik ušća rijeke Cetine ali je zbog masovnog mortaliteta diljem Mediterana i s ovog područja iščezla. Na granici djelovanja slatke vode rijeke Cetine, gdje dopiru morske struje iz dubina smjestio se veliki greben busenastog koralja koji ukazuje na posebne ekološke uvjete koji vladaju ovim prostorom čineći ga iznimno bitnim za očuvanje.

Čovjek tu može učiniti puno! Postojeća industrija Cetinske krajine treba poštivati pravila: ne ispuštati štetne tvari u vodu, poljoprivreda treba biti ekološka i dinamična, ribolov propisanim alatima, a plaže treba dohranjivati adekvatno i srazmjerno. Takva briga možda urodi i plodom, a tračak nade daje nam nedavni pronalazak žive plemenite periske u podmorju omiške Velike gradske plaže.

Jelena Kurtović Mrčelić, Gorgonija

PROČITAJTE JOŠ:

Periska „Morana“ pronađena tijekom zime kod Plavnika, dobro napreduje

Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru