Plemenita periska jedan je od dragulja Jadrana, a nažalost, možda ih je u našem moru ostalo svega 30, što je poražavajuće. Ova je školjka pravi saveznik u očuvanju čistoće mora, a evo i zašto.
Jedna od vrsta, kojoj prijeti izumiranje, plemenita je periska, koja je u Jadranu zaštićena od 1977. godine. U našem je dijelu Jadranskoga mora gotovo izumrla, ima ih možda 30-ak. Naravno, jedan od glavnih razloga njihova nestajanja je čovjek jer osim što ova školjka ima iznimno ukusno meso, cijenjena je i zbog svojih bisera pa je godinama njezino vađenje bilo izvan kontrole, piše Green.hr.
Blanka Kufner
Također, zbog zagađenja mora, izgradnje luka i marina, došlo je do nestajanja morskih cvjetnica kojima se hrani pa se tako njezino izumiranje na Mediteranu bilježi od 2016. godine, a krenulo je od Španjolske i proširilo se do Jadrana. U našem dijelu Jadranskog mora, za preživljavanje periske idealan je Riječki zaljev jer ga obilježava niža temperatura mora i izoliranost.
Nedavni primjer ilegalnog vađenja dviju periski kod otoka Vira, o čemu smo pisali, dokaz je da je još uvijek vrlo niska osviještenost ljudi o važnosti i jedinstvenosti ove školjke.
Jurica Gašpar
Deset je najzanimljivih činjenica o plemenitim periskama.
Plemenita periska ulazi u porodicu lepezastih školjki, i ona je najveća mediteranska endemska školjka koju se ne može naći nigdje drugdje.
Periska se u Jadranskom moru nalazi na različitim dubinama pa je možete naći i na pola metra dubine, ali i na četrdeset metara dubine.
Periska voli pjeskovito i muljevito dno, bogato morskim cvjetnicama, koje su joj glavna hrana.
Veličina joj ovisi o smještaju pa tako u plitkim vodama naraste do najviše pola metra dok u dubinama može narasti i puno više.
Periska ne leži na dnu kao većina drugih školjkaša već strši okomito iz morskog dna zato što u sebi ima posebnu žlijezdu koja stvara tzv. bisusne niti, što je drže pričvršćenu na dno u uspravnom položaju.
Periska se naziva plemenitom jer u svojoj glatkoj unutrašnjosti boje sedefa može stvoriti prekrasne crvenkaste bisere u obliku suze.
Periska se hrani fitoplanktonima koje filtrira kroz vodu.
Budući da se hrane planktonima, očiste od 1000 do 1500 litara vode dnevno.
Najveći prirodni neprijatelj joj je parazit Haplosporidium pinnae koji joj napada probavni organ pa se periska više ne može hraniti i potom ugiba.
Jurica Gašpar
Plemenita periska je hermafrodit, kao mlada školjka ima dominantan muški spol, a u starijoj dobi dominantan je ženski spol. Činjenica da je hermafrodit, olakšava joj razmnožavanje jer joj ne treba niti spermij niti jajašca drugih školjaka, piše Green.hr.
A.B.
PROČITAJTE JOŠ:
Jurica Gašpar
Rekordno niska razina antarktičkog morskog leda krajem 2023. godine dovela je do nemogućnosti razmnožavanja u petini kolonija carskih pingvina na
Oko 140 bjelogrlih kitova nasukalo se u plitkim vodama ušća u južnoj australskoj saveznoj državi Zapadnoj Australiji. Kitovi su se
Prošle godine u Hrvatskoj je stradala trećina svih pčela. Problem je to koji polako zahvaća cijelu Europsku uniju - poljoprivrednici
Razred su bodljikaša, najčešće okruglasta, rjeđe srcasta ili pločasta tijela s gornje strane prekrivena pomičnim bodljama. S donje strane tijela
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
