4 min. čitanja

STIŽE „SUPER EL NIÑO“: Znanstvenici izdali dramatično upozorenje, 2027. mogla bi biti najtoplija godina u povijesti!

STIŽE „SUPER EL NIÑO“: Znanstvenici izdali dramatično upozorenje, 2027. mogla bi biti najtoplija godina u povijesti!
Foto: UI / Ilustracija

WASHINGTON / GENEVA - Američki i svjetski stručnjaci i službeno potvrđuju da je započeo novi klimatski fenomen koji bi mogao donijeti ekstremne vremenske uvjete, suše, poplave i ozbiljne ekonomske poremećaje diljem planeta.

Prirodni vremenski obrazac poznat kao El Niño službeno je započeo, a znanstvenici upozoravaju da bi mogao prerasti u jedan od najjačih zabilježenih fenomena u povijesti. Američka Nacionalna agencija za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA) objavila je da će uvjeti El Niña vjerojatno jačati do kraja 2026. godine, s čak 63% šanse da se pretvori u tzv. „super El Niño“, piše BBC.

Kada se ovaj fenomen zbroji s desetljećima globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, stručnjaci predviđaju da bi 2027. godina mogla postati najtoplija godina u povijesti mjerenja, donoseći goleme poremećaje u opskrbi hranom, svjetskoj ekonomiji i ekosustavima.

- Uvjeti El Niña dolit će ulje na vatru svijeta koji se već zagrijava. Posljedice će pogoditi još jače, putovati još dalje i prelaziti granice razarajućom brzinom - dramatično je upozorio glavni tajnik UN-a, António Guterres.

Anatomija fenomena: Zašto je ovaj El Niño toliko opasan?

El Niño se razvija u Tihom oceanu i atmosferi iznad njega. Kada uobičajeni vjetrovi koji pušu od istoka prema zapadu oslabe ili promijene smjer, toplija voda se širi središnjim i istočnim tropskim Pacifikom.

NOAA je proglasila početak nove faze nakon što je zabilježeno da je temperatura površine mora u tom dijelu Pacifika za više od 0,5 °C iznad prosjeka, uz zamjetan pad atmosferskog pritiska. Da je fenomen prisutan, potvrdila je i Japanska meteorološka agencija.

Ono što posebno brine znanstvenike jesu neuobičajeno tople vode ispod same površine oceana. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), te su vode na pojedinim mjestima čak 6 °C toplije od prosjeka. Budući da toplina iz dubina s vremenom izbija na površinu, to je jasan signal potencijalnog „super“ El Niña, koji se definira kada površinsko zagrijavanje dosegne 2 °C ili više kroz duže razdoblje. Takvi ekstremni događaji zabilježeni su tek nekoliko puta od 1950. godine.

Globalne posljedice: Od suša i požara do poplava

Utjecaj El Niña na vrijeme ovisi o geografskom položaju i dobu godine, no povijest pokazuje jasne obrasce:

RegijaOčekivane vremenske prilike i rizik
Južna Amerika, JI Azija, AustralijaEkstremne vrućine, suše i povećan rizik od šumskih požara.
Južni dio SAD-aObilne oborine i povećan rizik od poplava.
IndijaMoguće slabljenje ključnih monsunskih kiša.
Istočni i središnji PacifikVeći broj tropskih oluja (dok se u Atlantiku očekuje manje oluja).
EuropaKompliciran utjecaj koji može varirati; prema meteorološkim modelima, El Niño može povećati šanse za blagi početak i iznimno hladan svršetak zime na europskom kopnu.

- Snažan El Niño pojačat će suše i obilne kiše te povećati rizik od toplinskih valova kako na kopnu, tako i u oceanu - izjavila je glavna tajnica WMO-a, Celeste Saulo.

Udar na ljude: Hrana, ribarstvo i ekonomija

Stručnjaci povlače paralele s razdobljem 2015.–2016. godine, kada je zabilježen jedan od najjačih El Niña u povijesti. Tada je svijet svjedočio nestašici vode na Karibima, rekordnim olujama na Pacifiku i katastrofalnoj suši na Rogu Afrike, što je uzrokovalo masovnu nestašicu hrane za milijune ljudi.

Ove godine situacija bi mogla biti još složenija:

Suše u Južnoj Americi i Aziji mogle bi uništiti urode u trenutku kada je distribucija gnojiva već poremećena zbog efektivnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca. To implicira manje urode i skok cijena hrane.

Ribari u Južnoj Americi (koji su još u 17. stoljeću fenomen nazvali El Niño de Navidad – Dijete Isus, jer se javlja oko Božića) suočit će se s drastičnim padom ulova. Toplija voda sprječava podizanje hladne vode bogate hranjivim tvarima, zbog čega nestaje hrane za vrste poput inćuna.

Kakva je uloga klimatskih promjena?

Znanstvenici UN-ovog IPCC-a ističu da su eventi El Niña od 1950. godine snažniji od onih u stoljeću prije toga, iako povijesni dokazi (poput godova na stablima) pokazuju varijacije u snazi još od 1400-ih.

Iako još nema jasnog konsenzusa i izravnih dokaza da klimatske promjene uzrokuju učestalost El Niña, računalni modeli sugeriraju da bi zbog globalnog zatopljenja ovi procesi mogli postati intenzivniji. Ono što je sigurno: klimatski poremećaji El Niña sada sjedaju na temelje već pregrijanog planeta, što će rezultirati još ekstremnijim i razornijim vremenskim nepogodama.

Što je La Niña?

El Niño ima i svoju „sestru“ – fenomen La Niña. Tijekom La Niñe događaju se suprotni procesi: površina mora u središnjem i istočnom Pacifiku postaje hladnija od prosjeka. Ona obično donosi vlažnije vrijeme Australiji i Indoneziji, a sušu jugu SAD-a. Ova dva fenomena obično se izmjenjuju svake dvije do sedam godina.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Vjerojatnost je čak 98%: Klimatolozi predviđaju jedan od najsnažnijih fenomena u povijesti, evo što čeka Europu
El Niño će vjerojatno stići kasnije ove godine, objavila je svemirska agencija NASA, tumačeći podatke o razini mora koje je izmjerio satelitski sustav Sentinel-6 Michael Freilich. Najnovije snimke satelita Sentinel-6 Michael Freilich otkrile su masivni val tople morske vode, širok oko 1000 kilometara, koji se kreće preko Tihog
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.