'Poskupjelo' posjedovanje hrvatske putovnice: "SVA dijaspora morat će služiti vojni rok - Srbi, Bosanci i Hercegovci, Australci, Nijemci, Argentinci..."

Svi punoljetni hrvatski državljani, uključujući i one koji žive izvan granica Lijepe Naše, bit će obuhvaćeni ponovno uvedenom obvezom služenja vojnog roka, potvrđeno je najnovijim izmjenama zakona o obrani.

I službeno je ovo potvrđeno iz MORH-a i to nakon što je Australija izdala upozorenje svojim državljanima s dvojim državljanstvom da je Hrvatska ponovno uvela obvezni vojni rok, koji se tiče i njih!

Ova odluka Ministarstva obrane (MORH) izazvala je brojne reakcije i pitanja, osobito među Hrvatima s dvojnim državljanstvom i onima koji su trajno nastanjeni u inozemstvu.

Nakon više od šesnaest godina pauze, Hrvatska vraća obvezno temeljno vojno osposobljavanje. Prema riječima ministra obrane Ivana Anušića, obrana zemlje je dužnost svih sposobnih hrvatskih državljana, bez obzira na mjesto prebivališta.

Tko je obuhvaćen novim zakonom?

Vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života. Izmjene zakona jasno propisuju da dijaspora i građani s dvojnim državljanstvom nisu izuzeti. Svi koji posjeduju hrvatsku putovnicu smatraju se vojnim obveznicima.

- Hrvatski državljani iz dijaspore isto će morati odraditi vojni rok, kod njih ne postoji puno dileme - navode izvori bliski MORH-u.

A ovo pak uključuje i hrvatske državljane u Bosni i Hercegovini, ali i Srbiji, Argentini, Njemačkoj, Australiji, bez obzira na njihovu primarnu nacionalnost, količinu boravka u Hrvatskoj, jezik ili bilo koju drugu okolnost na koju bi netko mislio da se može izvući - imate li hrvatsku putovnicu i državljanstvo, dužni ste služiti vojni rok u Hrvatskoj - nedvojbeno se da zaključiti iz MORH-ovog odgovora. No, ipak, postoje neki izuzeci...

Postoje i izuzeci - Jedino ovako se možete izvući

Izuzeci za služenje vojnog roka u Hrvatskoj 2025. godine uključuju sljedeće kategorije:

• Osobe proglašene nesposobnima za vojnu službu nakon temeljitog liječničkog pregleda.
• Građani s dvojim državljanstvom koji su vojnog roka ili civilnu službu odslužili u drugoj državi.
• Osobe koje su hrvatsko državljanstvo stekle naturalizacijom ili prirođenjem, a u prethodnoj državi su regulirale vojnu obvezu.
• Policijski službenici s najmanje 12 mjeseci rada koji su podnijeli zahtjev za oslobođenje.
• Zaređeni svećenici, đakoni, redovnici i članovi vjerskih zajednica koji su podnijeli zahtjev za oslobođenje.
• Osobe koje su pravomoćno osuđene na kaznu maloljetničkog ili bezuvjetnog zatvora, osobe pod mjerom psihijatrijskog liječenja ili liječenja od ovisnosti, te oni protiv kojih je u tijeku kazneni postupak za djela koja se gone po službenoj dužnosti.
• Polaznici policijske škole Ministarstva unutarnjih poslova koji su podnijeli zahtjev za oslobođenje.
• Novaci s ugovorom o kadetskoj obuci za najmanje dvije godine.

Također, vojna obveza prestaje na kraju kalendarske godine u kojoj muškarac navršava 55, a žena 50 godina, ili ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu ili na temelju otpusta iz hrvatskog državljanstva.

Za one koji žive u inozemstvu i imaju hrvatsko državljanstvo, vojni rok se MORA služiti, osim ako potencijalni novaci već nisu odslužili vojnu obvezu u zemlji prebivališta.

Za one koji se ogluše - tjeralice?

Vojni rok u Hrvatskoj trajat će dva mjeseca. Logistika pozivanja državljana koji žive u inozemstvu još se razrađuje, ali nadležni područni odsjeci za poslove obrane imaju ovlasti izdavati pozive.

Za one koji se ne odazovu pozivu, zakon predviđa sankcije. Iako detalji kazni tek trebaju biti precizno specificirani u provedbenim aktima, spominju se novčane kazne, a u nekim slučajevima moguće je i raspisivanje potrage putem MUP-a ukoliko se obveznik učestalo oglušuje na službene pozive.

Hrvatsko državljanstvo sa sobom više ne donosi samo prava, već i obaveze

Vojnim obveznicima bit će ponuđena i opcija civilnog služenja, odnosno prigovora savjesti. Međutim, ministar Anušić ranije je izjavio kako će se ta opcija nastojati "demotivirati", što sugerira da će civilna služba biti manje atraktivna ili zahtjevnija od vojnog dijela.

Ova odluka otvara mnoga pitanja, osobito za stotine tisuća Hrvata u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama, ali i Srba i drugih nacionalnosti s hrvatskim državljanstvom koji sada moraju razmotriti svoje obveze prema domovini u kojoj možda i ne žive, ali zato vole izlaziti na izbore i/ili uzimati neke druge privilegije. Postaje stoga jasno da hrvatsko državljanstvo sa sobom nosi ne samo prava, već i obveze propisane zakonom o obrani.

Jurica Gašpar