2 min. čitanja

Otpad i dalje gorući problem jadranskih otoka – Nedostaju sortirnice i reciklažna dvorišta

Otpad i dalje gorući problem jadranskih otoka – Nedostaju sortirnice i reciklažna dvorišta
Foto: Morski.hr

Neki dijelovi naše obale, poput Grada Krka, rekorderi su u odvajanju otpada i njegovom pravilnom zbrinjavanju. Nažalost, ne slijede svi otoci primjer Krka – što zbog nesavjesnih građana, što zbog nedostatka infrastrukture nužne za rješavanje nagomilanog otpada. Cilj je svima isti – stvoriti kružno gospodarstvo, a za to su potrebna infrastrukturna ulaganja.

Pravilno odlaganje otpada velik je izazov za otoke, pogotovo u turističkoj sezoni. Baš zato bi lokalne i državne vlasti trebale zasukati rukave i početi ulagati u infrastrukturu kružnog gospodarstva.

Prošli tjedan održan je prvi u nizu “otočni dijalog” u organizaciji udruge Pokret otoka, a na kojem se govorilo upravo o problemu otpada na otocima. Što za otoke koji nemaju razvijen sustav odvajanja otpada znači turistička sezona, najbolje pokazuje primjer Silbe.

– Dućani koji nisu veći od propisane kvadrature zakonski ne moraju obavljati prihvat plastičnih boca, a Silba ima dva takva dućana, tako da je ljeti otok prepun plastičnih boca – istaknula je Paula Bolfan, koordinatorica udruge Pokret otoka.

Pozitivan primjer su Cres i Lošinj, gdje više nema niti jednog aktivnog odlagališta jer sav otpad ide u istarski regionalni centar.

– Postavili smo odvojene spremnike za papir, staklo i plastiku, izgradili smo pretvorne stanice za prijevoz mješovitog komunalnog otpada s otoka, izgrađena su reciklažna dvorišta, a krenulo je i investiranje u sortirnicu u Malom Lošinju – istaknuo je Antonio Viskić iz Komunalnog društva Cres Lošinj.

S druge pak strane, na otoku Braču koji ima najviše jedinica lokalne samouprave, nedostaje reciklažnih dvorišta pa sav mješoviti otpad ide na zajedničko odlagalište u Supetru. Rijetki stanovnici otoka odvajaju otpad, moglo se čuti na raspravi.

Otok Zlarin je, pak, dobar primjer mnogima kada je u pitanju jednokratna plastika. Zahvaljujući inicijativi “Za Zlarin bez plastike”, koju vodi zlarinska udruga ‘Tatavaka’, svi poslovni subjekti na otoku zamijenili su jednokratnu plastiku višekratnim i alternativnim materijalima.

Foto: Pixabay/Ilustracija

Ono na čemu će se i dalje inzistirati je edukacija stanovništva koje se još uvijek ponaša kao da otpad koji oni proizvedu više nije njihova briga. Pa tako nastaju divlja odlagališta koja su potencijalna ekološka bomba i ugroza za ljudsko zdravlje. Osobito ako je otpad bačen u krške jame.

Za sanaciju takvih odlagališta dosad je potrošeno 28 milijuna kuna, a novac je to koji je mogao biti uložen u sortirnicu ili sličan pogon za obradu otpada.

Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost priopćili su da će se jedinice lokalnih samouprava u ovoj godini moći prijaviti na natječaje za nabavu vozila na alternativna goriva, povećanje kapaciteta za recikliranje i čišćenje odlagališta.

J.K.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.