LASTOVO - Europska unija financirala, no nisu se svi time usrećili. Slovensko brodogradilište u Šibeniku isporučilo je četiri od ukupno šest brzih brodica u projektu vrijednom 10 milijuna eura za brodove hitne medicinske pomoći, namijenjene hrvatskim otocima. I dok su brodove već dobili Dubrovnik, Zadar, Rab i jučer Lošinj, a do kraja godine dobit će ih Šibenik i Supetar, naš najudaljeniji naseljeni otok Lastovo na zidu ambulante ima ploču o uspostave hitne medicinske službe brzim brodicama. No na otoku ni brodice, ni posade...
Nikad otočanima nije bilo lako, a Lastovcima je uvijek bilo i nešto teže nego drugima. Osjeti to 700-tinjak otočana koji tu borave cijelu godinu, ali i nekoliko puta više stanovnika koji dođu u toplijem dijelu godine. Kad god malo zapuše, kažu nam, oni su odsječeni.
Srećom u nesreći, od siječnja na otoku radi mlada liječnica, dr. Ema Milović, koja je rodni Jasenovac odlučila zamijeniti otokom.
- Za Lastovo sam se odlučila "na random". Vidjela oglas i shvatila da mi je dosadio Zagreb. Od početka studija mi je bila želja ići raditi na neki otok. Lastovo nije bilo ni na kraj pameti - kaže nam dr. Milović, koja je ovdje stigla 6. siječnja.
- Opušteniji tempo, sve se sporije odvija, pa tako i promjene. Laganije, jednostavnije, mirnije. Zdravije - poručuje.
No dovoljno vremena i da shvatite probleme koji vas okružuju, pretpostavljam, barem kad je medicinska pomoć u pitanju?
- Tako je. To je bilo jasno od prvog radnog dana kad sam digla prvi helikopter. Nema druge opcije osim helikoptera, katamarana/trajekta sanitetom ili osobnim prijevozom. A širok je spektar stanja koja zahtjevaju ne nužno helikopterski, ali hitniji prijevoz od čekanja katamarana/trajekta. Jedna od opcija je brza brodica, ali ona je u Dubrovniku. 2 sata ju čekati isto nije idealna opcija. To je primarni i gorući problem. Ostalo se sve još i da nekako riješiti.
Koliko pacijenata pokrivate i koliko je dobro opremljena ambulanta na otoku?
- Ljudi je ovdje, po popisu stanovništva 700 i nešto. Pacijenata točan broj, teško je reći. Ljeti se to poveća na konkretnih 2000. Zimi je to puno slabije, ali i dalje ima posla. Pogotovo kad se o hitnim stanjima radi. Ambulanta ima sve što prosječna ambulanta treba imati. Plus dodatno holtere tlaka i EKG-a (na koje se ne čeka duže od tjedan dana, što je ogromna razlika od ostatka države). Imamo laboratorij, od brze dijagnostike imamo brzi CRP, D dimere, Troponine i NTproBNP. S tim pokrivamo osnovna hitna stanja. Rekla bih da smo vrlo dobro opremljeni s obzirom na udaljenost i na zdravstvo u državi generalno - pojašnjava.
Kad je u pitanju hitno medicinsko stanje, kako teče taj proces na Lastovu i koliko traje od poziva do smještanja pacijenta u bolnicu, brodicom, a koliko helikopterom?
- Poziv prema dispečerima za slanje zahtjeva za helikopter pa do odobrenja istog je maksimalno 10 min (iako se čini puno duže kad je hitna situacija u pitanju). Od toga do dolaska helikoptera je nekih 25-30min. Pacijent je u bolnici za 20-30min takodjer. Brodicom iz Dubrovnika sve je to puno duže - 2 i pol sata iz Dubrovnika do nas. 2 sata do Splita. Previše. Za zahtjev za brod još nekih 15-20 min.
Dakle, Lastovo je čak i s helikopterom u krizi tzv. zlatnog sata?
- Zlatni sat kod nas ne postoji. Zlatnih 2 sata je bolji pojam - odgovara nam ova mlada liječnica kojoj je, kako kaže, najstresniji dio posla uspješna organizacija prijevoza pacijenta na kopno.
- Svjesni smo lokacije i udaljenosti. S tim se možemo pomiriti. Ali isto tako treba to smanjiti na najmanji mogući vremenski period. A kako stvari sad stoje, čini mi se da to nije baš u središtu pozornosti. Dok se ne dogodi smrtni slučaj. Onda će biti pitanje gdje je zapelo - apelira dr. Milović i poručuje da se zato svim silama trudi to riješiti i prije nego do toga dođe!
Kako to onda riješiti, s obzirom da je Lastovo ipak naš najudaljeniji naseljeni otok?
- Hitna brodica u Brnu bi značila 20 min do nas i 20 min do Brne. To je već konkretno smanjenje vremena. Zlatni sat. Kažu "fali posade", ne vidim kako je to dovoljno dobro objašnjenje i nerješiv problem. - kaže.
- U Brni su puno bliže kopnu nego mi, imaju opciju prijevoza do Dubrovnika, imaju više timova od nas. Dobro smo opremljeni za dovesti pacijenta u stabilno stanje za prijevoz. Logično bi bilo da Lastovo ima još jednog doktora, ali to ne bi puno pomoglo u hitnoj situaciji. U našem slučaju zlatni sat bi definirala kao vrijeme od prve pomoći do prvog mogućeg mjesta bliže kopnu. Plus brza brodica ne bi koristila samo nama. 20 min do nas, 20 min do Mljeta. Korčula, Mljet, Lastovo. Tri otoka, jedna brodica. Za sat, sat i pol u Splitu. Ne zvuči toliko dugo kao 4 ili 5 sati Dubrovnik-Lastovo-Split - kazuje ova lastovska liječnica.
Koja su njihova opravdanja u Ministarstvu zdravstva zašto je brza brodica zaobišla Lastovo?
- Ministarstvu se ja kao privatna osoba ni kao zaposlenik u hitnoj nisam obraćala. Mislim da postoji neka hijerarhija u tome, pritom mislim na svoje ravnatelje koji bi trebali imati lakši pristup komunikaciji s ljudima iz ministarstva. Poslala sam upit županu, odgovor nisam dobila. Opravdanja nema. Na upit jedne novinarke zašto nema brodice, stigao je odgovor da postoji helikopter. No pitanje je bilo zašto nema brodice za slučaj kad helikopter ne može sletjeti?
I što tad doista?
- Tad moliš dispečere za neku drugu soluciju. Zoveš njih, kažeš: "što ćemo sad"? Oni ponude opciju brodice iz Dubrovnika, eventualno se porazgovara s Lučkom kapetanijom za neku drugu opciju koja često nije praktična ili traje predugo. Onda se ide na ono dobro staro oslanjanje na stanovnike. Zove se ravnatelja Parka prirode Lastovsko otočje, moli se da digne nekog od zaposlenika da uzme jedan od njihovih glisera i da vozi pacijenta do Brne. Ako su uvjeti na moru loši, njihove brodice to ne mogu preći - svjedoči nam lastovska liječnica.
- Pa europska smo valjda zemlja, s europskim standardima, trebali bi težiti tome da svi imaju jednaka prava na medicinsku skrb. Potpuno je, stoga, logično da je za otok toliko udaljen brodica apsolutno potrebna! Napominjem još jednom, zrakom se ne može uvijek, a nekad ni brodom. A ne vidim zašto ne bi postojale obje opcije? Također, kao turističko mjesto, ljeto uključuje puno više slučajeva za hitne intervencije i mislim da je jako jako bitno da se i taj dio riješi. Neka nam ljudi mogu doći na ljetovanje bez da pitaju "a što će bit sa mnom ako dobijem srčani?". Iako je moj odgovor uvijek "riješit ćemo", smatram da nije logično da doktor paralelno sa svojim poslom svaki dan prati meteo uvjete, da bi se mogao i psihički pripremiti za moguce situacije - pojašnjava nam dr. Milović dodatne stresne situacije svog posla na Lastovu.
Sigurno ste kroz ovu godinu stekli i neko konkretno stresno iskustvo. Je li bilo kakvih primjera kad je nekome život visio o niti zbog ovakve situacije?
- Apsolutno. Od ovog zadnjeg, kad je bio u pitanju anafilaktički šok. Do srčanih zbivanja koje zahtijevaju obradu u bolnici. Čekanje u ambulanti, dogovori i savjetovanja s kolegama iz bolnica o tome što mi možemo u ambulanti učiniti da održimo pacijenta u stanju da izdrži do prvog trajekta. Ili smirenja vremena za eventualni helikopterski prijevoz. U takvim trenutcima nema stresa oko situacije, ima stresa oko smišljanja prijevoza. A to osjetiš na sebi tek kad situacija prođe. Adrenalin učini svoje - kaže dr. Ema Milović, a da im ovakva situacija nije draga, potvrdili su nam i brojni Lastovci.
- Vidim kakva je situacija sad, ali vidim da može i mora bolje i zato o tome i pričam. Meni nije do pričanja u medijima niti do čitanja članaka o sebi. Ja samo želim raditi svoj posao i ostatak vremena uživati u Lastovu - zaključuje ova mlada liječnica.
Može li se što učiniti po ovom pitanju za stanovnike našeg najudaljenijeg naseljenog otoka, možda i sagraditi još jedan brzi brod i zaposliti posadu na Lastovu? Upit smo poslali mjerodavnima u Ministarstvo zdravstva. Odgovor ćemo objaviti, čim ga dobijemo.
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:
Jurica Gašpar
Općina Jelsa i Udruga Forum za otočki razvoj (FOR) su u sklopu "Agende otok Hvar 2050.", u Jelsi
Radi se o brodu "Marko Polo", a uvodi ga se s ciljem povećanja kapaciteta prijevoza vozila i putnika
Narodna knjižnica Sutivan objavila je na svojim mrežnim stranicama bibliografiju radova o Sutivanu i radova vezanih za Sutivan. Bibliografijom se
U Komiži za Praznik rada počinje Dječji festival Kalanko, manifestacija zabavno edukativnog karaktera namijenjena obiteljima s djecom predškolske i školske
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
