Inflacija ne popušta: Hrvatska druga najskuplja zemlja EU-a po rastu cijena

Hrvatska je u 2025. godini imala rast od 3,4 posto, dok bi ove godine BDP trebao rasti za 2,7 posto, a sljedeće za 2,5 posto. Jedino će Malta s 3,7 posto, Poljska s 3,5 posto i Litva s 3 posto imati veći rast od Hrvatske.

Europska komisija je blago snizila prognoze gospodarskog rasta za Hrvatsku za ovu godinu na 2,7 posto BDP-a, ali i taj rast je među najvećima u Europskoj uniji te je daleko iznad prosjeka i europodručja, i EU-a. Međutim, Hrvatska će ove godine biti među vodećima i po inflaciji, koja bi, prema prognozama Europske komisije, trebala biti na razini od 4,6 posto. Jedino bi Rumunjska, sa 7 posto, trebala imati veću inflaciju od Hrvatske, dok bi prosječna inflacija u EU trebala biti 3,1 posto.

Ove podatke objavila je Europska komisija u svojim proljetnim gospodarskim prognozama u četvrtak, uz napomenu da je u cijeloj EU rast oslabio prije svega zbog poremećaja izazvanih sukobom na Bliskom istoku i porasta cijena energenata. To je poseban izazov za EU, koja je neto uvoznik energenata.

Hrvatska je u 2025. godini imala rast od 3,4 posto, dok bi ove godine BDP trebao rasti za 2,7 posto, a sljedeće za 2,5 posto. Jedino će Malta s 3,7 posto, Poljska s 3,5 posto i Litva s 3 posto imati veći rast od Hrvatske. Prosječan rast u EU ove će godine biti tek 1,1 posto, a u europodručju ispod 1 posto, točnije 0,9 posto. Zanimljivo je da će Irska, druga najbogatija zemlja članica EU-a nakon Luksemburga, ove godine imati pad BDP-a od 1,2 posto, ali nakon što je prošle godine zabilježila nevjerojatan rast od čak 12,3 posto BDP-a.

Sukob na Bliskom istoku i rast geopolitičkih napetosti utjecat će na daljnje prognoze u Hrvatskoj jer utječu na domaću potražnju. Rast će i dalje ponajviše biti potaknut domaćom potražnjom; privatna potrošnja ostaje otporna zbog rasta plaća i rasta zaposlenosti, iako bi inflacija mogla povećati nepredvidljivost kupovne moći kućanstava u Hrvatskoj, smatra Europska komisija.

Europska komisija predviđa usporavanje rasta investicija uz strože uvjete financiranja i povećanu neizvjesnost, ali će i dalje biti značajnog povlačenja sredstava EU-a. Utjecaj će imati i značajan rast ulaganja u obranu.

Državna potrošnja u Hrvatskoj trebala bi zadržati pozitivan doprinos rastu BDP-a, dok će neto izvoz i dalje imati negativan doprinos rastu BDP-a, s obzirom na to da uvoz nadmašuje izvoz usprkos snažnom turizmu, između ostaloga zbog slabije potražnje trgovinskih partnera i određenog pada cjenovne konkurentnosti, prenosi Jutarnji list.

U jesenskim ekonomskim prognozama iz studenoga prošle godine rast Hrvatske bio je predviđen na 2,9 posto, a u sljedećoj na 2,5 posto. Komisija je prognoze za ovu godinu blago snizila s 2,9 na 2,7 posto, dok je za sljedeću godinu zadržala iste prognoze kao i ranije, dakle 2,5 posto.

Razina nezaposlenosti u Hrvatskoj stabilizirat će se na 4,8 posto, što je također znatno niža razina od EU-a, gdje je 6 posto. Zanimljivo je da najveću stopu nezaposlenosti u EU sada ima Finska s 10,1 posto, Španjolska s 9,9 posto, Švedska s 8,5 i Francuska s 8,3 posto.

Iako će u Hrvatskoj usporiti rast zaposlenosti, taj rast i dalje postoji. Komisija i ovog puta ponavlja kako se u Hrvatskoj kao izazov pojavljuje nedostatak radne snage.

I.B.