>
  2 min. čitanja

Hrvatski znanstvenici istražuju mogu li se invazivne biljke koje rastu u Istri iskorištavati u farmaceutskoj industriji

Hrvatski znanstvenici istražuju mogu li se invazivne biljke koje rastu u Istri iskorištavati u farmaceutskoj industriji
Foto: Grad Poreč, cvijet bagrema

POREČ - Bagrem ili akacija sveprisutna je biljka koja se koristi u prehrani i svakodnevnom životu. Jedna od omiljenih vrsta meda upravo je med od bagrema, a sve je češći sastojak i lokalnih menija, u obliku pohanog cvijeta, sirupa, čajeva ili slatkih namaza.

Čest, voljen, koristan i istarski. A zapravo je strana invazivna biljna vrsta, porijeklom iz Sjeverne Amerike.

Narodna medicina koristi ga za liječenje kožnih bolesti, ublažavanje grčeva i probavnih tegoba, za smanjenje visoke temperature i kao diuretik. Od drveta bagrema proizvodi se visoko kvalitetni parket, namještaj i ukrasne posude.

Opjevan je i u pjesmama. No, je li on baš istarski i zna li se ustvari sve o bagremu?

Bagrem brzo i uspješno raste na livadama i neobrađenim zemljištima te uz rubove šuma i putove. To je zato jer ova vrsta voli svijetla staništa i otporna je na sušu, a dovoljan je samo mali komadić korijena da iz njega naraste nova zdrava biljka. Na staništu stvara guste populacije i pri tome zasjenjuje domaće vrste i zauzima njihov prostor i hranu, zbog čega se smatra invazivnom.

Danas, u vrijeme globalnih klimatskih promjena, širenje stranih invazivnih vrsta sve je intenzivnije i njihovo je iskorjenjivanje gotovo nemoguće. Međutim, i ove unesene vrste imaju značajnu društvenu, gospodarsku, krajobraznu i ekološku vrijednost i mogu biti korisne.

Znanstvenici iz Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču u okviru istraživačkog projekta NATURALLY koji financira Hrvatska zaklada za znanost, žele istražiti imaju li invazivne biljke koje rastu u Istri potencijala za iskorištavanje u farmaceutskoj industriji. Nova istraživanja Instituta za poljoprivredu i turizam provele su dr. sc. Danijela Poljuha i Mirela Uzelac, mag. oecol.

S obzirom na to da se brzo i lako razmnožavaju, dostupne su u velikim količinama i predstavljaju izvrstan i lako dostupan biomaterijal, čiji sastav i karakteristike ovise o sredini u kojoj rastu.

Invazivne vrste moraju se izboriti za stanište i hranu, te zbog toga proizvode posebne spojeve koje im pomažu da opstanu u novim sredinama (ekosustavima), potisnu druge biljke, ili se obrane od životinja. Upravo su te spojeve (bioaktivne fitokemikalije) u ekstraktima lista i cvijeta bagrema istraživali znanstvenici iz Instituta.

Svojim su analizama provedenim u suradnji sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Ljubljani, Zagrebu i Pretoriji te s Istarskog veleučilišta i Veleučilišta u Rijeci pokazali da su ovi ekstrakti bogati fenolnim spojevima, među kojima se posebno ističu npr. veskalagin i katehin, inače spojevi dokazanog antitumorskog djelovanja. Ovi su se ekstrakti pokazali učinkovitim i protiv nekoliko sojeva bakterija, poput npr. Pseudomonas aeruginosa, jednog od najčešćih bolničkih patogena otpornog na brojne antibiotike, ali i gljivice Candida albicans, koja je poznati uzročnik kandidijaza.

Ekstrakti su također bili uspješni u prevenciji stvaranja bakterijskih biofilmova, a odlikovali su se i značajnim antioksidacijskim kapacitetom.

Ovi preliminarni rezultati ukazuju na fitofarmaceutski potencijal bagrema i drugih analiziranih invazivnih vrsta u Istri, a u planu je provesti i niz drugih analiza kojima se želi pokazati na koji način se bagrem i druge analizirane invazivne vrste mogu najbolje iskoristiti u našim uvjetima, obaviještavaju iz Grada Poreča.

I.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.