>
  6 min. čitanja

FOTO: KATASTROFA U SAVUDRIJI "Strućljaci" betonom odradili "restauraciju" zaštićenih grua

FOTO: KATASTROFA U SAVUDRIJI "Strućljaci" betonom odradili "restauraciju" zaštićenih grua
Foto: Zeleni Umag

UMAG/SAVUDRIJA - Vještina izrade dizalica za barke, popularne grue, pai ili stupovi specifični za Umag i Savudriju, Ministarstvo kulture i medija proglasilo je u svibnju ove godine nematerijalnim kulturnim dobrom. A da bi se kulturno dobro zaštitilo, moralo bi biti održano u izvornom obliku, no to, čini se, ovdje nije bio slučaj, pa su tako "strućljaci" oko grua more jednostavno šalovali betonom i sve poravnali.

Godine 2017. izrađen je Konzervatorski elaborat o gruama koji je poslan Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu kulturne baštine kao stručna podloga za utvrđivanje i za upis nematerijalnog kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara RH, kao i daljnje provođenje mjera zaštite od strane nadležnih tijela (Konzervatorskog odjela u Puli).

Ribari su dizalice gradili od dostupnog materijala

Početkom 20.st. nastaju prve drvene dizalice za barke, po uzoru na čelične dizalice koje je gradila austro–ugarska Pomorska uprava na svjetionicima ili u većim lukama. Na našem području je prvu takvu željeznu dizalicu postavila posada svjetionika Savudrija u njegovoj neposrednoj blizini. Upravo ona postaje uzor ribarima od Savudrije do Novigrada za gradnju jednostavnijih drvenih dizalica. Domišljato su za gradnju upotrijebili drvo, materijal jeftin i lako dostupan, koji im je pružala priroda u okolici Umaga.

Način izrade grua prenosio se generacijama unutar lokalne ribarske zajednice na umaškom priobalju te se zadržao i do danas. Tijekom vremena razvila su se i dva tipa izrade drvenih dizalica, savudrijski i umaški tip. Tako su naraštaji ribara njegujući umijeće izrade i spremanja barki na grue, uz savudrijsku batanu, stvorili dragulje etnografske i nematerijalne baštine našeg kraja.

- No ta tradicija ne uključuje betoniranje, već eventualno žbuku, u kombinaciji s prirodnim kamenom - upozoravaju iz građanske inicijative Zeleni Umag, koji se godinama bore protiv betonizacije istarske obale.  

"Oskvrnuće, a ne restauracija"

- Budući da nažalost uopće nemamo prilike sudjelovati u izvršnoj vlasti na lokalnoj razini, premda je Udruga nastala s ciljem vrednovanja i zaštite domaće ribarske tradicije i okoliša, želimo javno podijeliti događaj koji nas je posebno potresao, a pred kojim smo posve nemoćni.

Prije dvije i pol godine otkrili smo, dovedeni pred gotov čin, da je jedan od glavnih molova opremljen gruama na Punti Laco – po mišljenju našem i domaćih ljudi (od kojih su neki i sami graditelji grua i molova) – „restauriran” na sasvim pogrešan način. Zapravo, usuđujemo se reći da se to što je napravljeno ne može okvalificirati „restauracijom”, već oskvrnućem, jer je obavljeno bez pravog proučavanja, pažnje, brige, skromnosti i poštovanja prema pravim lokalnim graditeljima (domišljatim stanovnicima) i prema zajedničkom zaštićenom kulturnom dobru, čije je već oštećeno stanje pogoršano a korištenje u potpunosti ugroženo.

Veliko je bilo naše razočaranje što nismo uključeni (na mjestu gdje smo jednom obavili popravke na drvenoj građi) i što nismo dobili čak ni priliku ukazati da proširenjem mol postaje neupotrebljiv.

Mislimo da je dovoljno vidjeti fotografije za razumijevanje onoga što se dogodilo.

Do danas – projekt pokrenut prije dvije godine s primjetnim odjekom u javnosti, posvećen obnavljanju grua – zasigurno ima pozitivne učinke, ali i ukazuje na točku s koje nema povratka.

Zapravo, osim što je neobjašnjivo proširen, prvi mol još ima kolce od bagrema stalno u vodi, zbog čega će s vremenom pri dnu neminovno istrunuti. A da ne govorimo o armiranom betonu, materijal koji apsolutno nije korišten za gradnju molova, već su oni, podsjećamo, bili izgrađeni na jednostavan način i sa skromnim materijalima koji su pronađeni u okolišu. U više navrata produženi, molovi su najčešće slijedili prirodni smjer stijene, a kad bi stijeni bio kraj (ako bi joj bio kraj), produžili bi je miješanjem žbuke i kamenih blokova, izvučenih izravno s plaže.

Uvjereni smo da samo valjano i dubinsko proučavanje na svim razinama može doprinijeti pravilnom održavanju i širenju naše domaće ribarske tradicije, stoga si želimo da sličnih radova više ne bude, da kompetentne institucije reagiraju na vrijeme i da taj mol nipošto ne bude uzet kao primjer budućim restauracijama - poručuju iz Udruge Zeleni Umag.

Muzej grada Umaga: "Mi nismo dali nalog za radove"

Muzej grada Umaga još je 2016. godine započeo sa sustavnim istraživanjem Grua. Provedeni su identifikacija, dokumentiranje, prikupljanje rezultata istraživanja na terenu i istraživanje arhivskih podataka o gruama, a s ciljem očuvanja i valorizacije jedinstvenog tradicijskog umijeća spremanja plovila.

Godine 2017. izrađen je tako i Konzervatorski elaborat o gruama koji je poslan Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu kulturne baštine kao stručna podloga za utvrđivanje i za upis nematerijalnog kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara RH.

- Muzej grada Umaga nije dao nalog za tu vrstu radova, niti je bio uključen u projektne i ostale aktivnosti – povezane s molom. Stoga nemamo ni odgovore na druga pitanja - odgovorili su nam iz umaškog muzeja, a upit o devastaciji tijekom navodne restauracije ovih zaštićenih dizalica poslali smo i u Grad Umag.

Odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

Umaške grue uvrštene u Registar kulturnih dobara RH kao jedinstvena nematerijalna baština | | Morski HR
Ministarstvo kulture i medija utvrdilo je da Znanja i vještine izrade dizalica za barke (grue, pai, stupovi) imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra te su, na ponos svih Umažanki i
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.