4 min. čitanja

Čovjek čiji spomenik krasi trg na vratima Poreča, jedan je od najzaslužnijih za pripojenje Istre Matici Hrvatskoj

Čovjek čiji spomenik krasi trg na vratima Poreča, jedan je od najzaslužnijih za pripojenje Istre Matici Hrvatskoj
Foto: Morski HR

POREČ - Na samom ulazu na porečki poluotok, dočekat će vas prizor narodnooslobodilačkog borca, na kojeg građani Poreštine, ali i ostali Istrijani s razlogom gaje simpatije i čuvaju uspomenu. Na Dan antifašističke borbe red je i da se upoznamo s čovjekom koji se smatra jednim od najzaslužnijih za oslobođenje Istre od ralja fašizma i pripojenje Matici Hrvatskoj.

Joakim Rakovac (1914.–1945.) bio je istarski antifašist, partizan i narodni heroj Jugoslavije, rođen u selu Rakovci kraj Poreča. Po zanimanju vinogradar, Rakovac se rano suočio s represijom talijanskih vlasti i fašista, osobito kroz sudbinu svog oca koji je stradao u logoru Dachau. Završio je talijansku osnovnu školu, ali je na poticaj roditelja čitao i hrvatske knjige, što je tada bilo zabranjeno zbog politike talijanizacije.

Tijekom Drugog svjetskog rata, Rakovac je najprije bio mobiliziran u talijansku vojsku, ali se 1942. vraća u Istru i uključuje u antifašistički pokret. Brzo postaje jedan od ključnih organizatora otpora, okupljajući istomišljenike i osnivajući prve narodnooslobodilačke odbore (NOO) u Istri.

Joakim Rakovac - Foto: Wikimedia

Zašto je Rakovac važan za pripojenje Istre Hrvatskoj?

Joakim Rakovac je ključna figura u procesu pripojenja Istre Hrvatskoj iz nekoliko razloga:

Rakovac je bio jedan od glavnih organizatora i vođa partizanskog otpora protiv talijanske i kasnije njemačke okupacije. Njegov rad bio je presudan za mobilizaciju lokalnog stanovništva i uspostavljanje narodnooslobodilačkih odbora, koji su predstavljali političku i vojnu vlast na terenu.

U kolovozu 1943. izabran je za prvog predsjednika Okružnog NOO-a za Istru. Upravo je taj odbor 13. rujna 1943. u Pazinu donio povijesnu odluku o priključenju i sjedinjenju Istre s Hrvatskom, čime je postavljen politički temelj za kasnije međunarodno priznato ujedinjenje.

Rakovac je bio vijećnik ZAVNOH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske) i sudjelovao na njegovim zasjedanjima, kao i na zasjedanju AVNOJ-a (Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije), što potvrđuje njegovu važnost i na širem jugoslavenskom planu.

Simbol narodnog otpora i zajedništva

Joakim Rakovac poginuo je 18. siječnja 1945. u njemačkom napadu na selo Koreniće, a njegova smrt i danas je predmet povijesnih rasprava. Godine 1952. proglašen je narodnim herojem. Danas gotovo svaki istarski grad ima ulicu ili trg nazvan po njemu, a njegov doprinos pripojenju Istre Hrvatskoj smatra se jednim od ključnih trenutaka u suvremenoj povijesti regije

Rakovac je bio karizmatičan vođa, poznat po tome što je okupljao ljude različitih nacionalnosti i političkih uvjerenja u zajedničkoj borbi protiv fašizma. Njegov rad bio je usmjeren na jednakost Hrvata i Talijana u Istri, što mu je donijelo veliki ugled i status narodnog heroja kojeg Istrijani s razlogom njeguju i danas.

Spomenik u Poreču

Autor spomenika Joakimu Rakovcu u Poreču je kipar Željko Cetina, a podignut je na trgu koji nosi Rakovčevo ime. Njegovi posmrtni ostaci premješteni su tamo 1954. godine. Prvobitno je bio tajno pokopan na groblju u Juralu nakon pogibije 1945. godine, a zatim je 1954. godine sahranjen ispod velikog brončanog spomenika u Poreču, na trgu koji je od tada nazvan po njemu (bivši Cimarè).

Spomenik je značajan jer simbolizira njegovu ulogu u antifašističkoj borbi i njegov doprinos oslobođenju Istre. Uz spomenik u Poreču, Joakim Rakovac je dobio i memorijalnu kuću u rodnom selu Rakovci kod Baderne, koja je obnovljena i otvorena za javnost 2024. godine. Ova kuća služi kao muzej posvećen njegovom životu i djelu, kao i povijesti Narodnooslobodilačke borbe na Poreštini.

Svečanosti povodom sjećanja na Joakima Rakovca održavaju se redovito, uključujući i obilježavanje godišnjice njegove pogibije u Poreču i njegovom rodnom kraju. Grad Poreč i antifašističke udruge aktivno sudjeluju u očuvanju njegove uspomene, a spomenik i memorijalna kuća služe kao važna mjesta sjećanja i edukacije o njegovoj borbi za slobodu, jezik, kulturu i identitet Istre.

Ukratko, spomenik je izrađen kao brončani kip na trgu u Poreču, a njegovo postavljanje i premještanje posmrtnih ostataka 1954. godine označilo je službeno priznavanje i počast ovom narodnom heroju Istre, čija je uloga u antifašističkoj borbi duboko cijenjena u čitavoj regiji.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

DAN JE ANTIFAŠISTIČKE BORBE Znate li što se dogodilo 22. lipnja i zašto je taj datum važan?
Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja kao državni blagdan u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, koji je ujedno bio i prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe. U spomen-parku Brezovica pokraj Siska se održava središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe, u spomen na 22. lipnja
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2025 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.