Znanstvenici analizirali čak 1,3 milijarde cijena na Jadranu, otkrili surovu istinu i dokazali ono što svi sumnjamo!

Znanstvena studija, utemeljena na nevjerojatnih 1,3 milijarde svakodnevnih podataka iz domaćih trgovačkih lanaca, potvrđuje ono što lokalno stanovništvo godinama sumnja: turistički pritisak stvara nevidljivi porez na život, tjerajući cijene osnovnih namirnica u nebo upravo u vrijeme ljetnih mjeseci.

- Već dugo govorimo o tome kako turizam utječe na stanovanje, prostor i kvalitetu života lokalnog stanovništva. Ali turizam može utjecati i na nešto puno običnije: cijenu svakodnevnih potrepština. Prošli vikend nam je u Annals of Tourism Research, jednom od vodećih svjetskih časopisa s područja turizma, objavljen rad u kojem Zvonimir Kuliš, Stjepan Srhoj i ja analiziramo sezonsku inflaciju cijena maloprodajnih proizvoda u Hrvatskoj. Na temelju 1,3 milijarde dnevnih opažanja cijena pokazujemo da su cijene u turistički intenzivnim obalnim mjestima već u svibnju više, a tijekom ljeta dodatno rastu, s vrhuncem u srpnju i kolovozu - najavio je ovu doista zanimljivu znanstvenu studiju profesor na Katedri za turizam Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i znanstveni savjetnik Instituta za turizam u Zagrebu, Josip Mikulić.

Dok turizam donosi neosporan gospodarski napredak i puni državnu blagajnu, on istovremeno temeljito transformira i otežava svakodnevni život lokalnih zajednica. Rasprave o masovnom turizmu i takozvanom overtourismu (prekomjernom turizmu) u Hrvatskoj već se dugo ne vode samo oko uličnih gužvi, nedostatka parkirnih mjesta ili eksplozije cijena nekretnina. Ključno pitanje za domaće stanovništvo postala je rutinska pristupačnost – odnosno iznosi koje svakodnevno moraju izdvajati za hranu i osnovne životne potrepštine u supermarketima.

Sezonski priljev milijuna posjetitelja stvara golem pritisak na lokalnu potražnju, što trgovcima omogućuje privremeno, ali značajno podizanje marži. Taj se trošak prelijeva na leđa lokalnih stanovnika koji često uopće ne ostvaruju prihode od turističke djelatnosti. Ipak, unatoč raširenoj javnoj mantri da „turizam čini život skupljim“, egzaktnih je dokaza dosad bilo malo. Ranije analize uglavnom su se oslanjale na male uzorke ili grube, agregirane indekse potrošačkih cijena.

Eksperiment transparentnosti kao izvor podataka

Hrvatska je postala idealan poligon za istraživanje ovog fenomena zbog izrazito visoke i prostorno koncentrirane ovisnosti o turizmu. Prema podacima Europske komisije i Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (WTTC), naša zemlja ima najveći izravni udio turističkog BDP-a u cijeloj Europskoj uniji. Ta je ovisnost ekstremno lokalizirana: čak 95% svih noćenja i dolazaka ostvaruje se na Jadranskoj obali.

Suočena s povišenom inflacijom i opravdanim strahom građana od rasta cijena hrane, Vlada Republike Hrvatske uvela je uredbu o transparentnosti koja je od sredine svibnja 2025. godine obvezala velike trgovce na svakodnevno javno objavljivanje mikro-podataka o cijenama svih artikala. Koristeći taj model transparentnosti, domaći ekonomisti i profesori Zvonimir Kuliš (Ekonomski fakultet u Splitu), Josip Mikulić i Stjepan Srhoj agregirali su čak 1.3 milijarde svakodnevnih cijena od svibnja do listopada 2025. godine u jedinstvenu bazu podataka. Tim su postupkom stvorili precizan uvid u kretanje cijena na razini pojedinačnih proizvoda, trgovina i općina.

Grafikon u obliku izvrnutog slova U

Rezultati analize, objavljeni u prestižnom znanstvenom časopisu Science Direct, nedvosmisleni su i precizno ocrtavaju takozvanu „obrnutu U-krivulju“. Priča počinje već u svibnju, prije nego što se upale glavni motori turističke sezone. Podaci pokazuju da su cijene mješovite robe u turistički intenzivnim obalnim općinama već u svibnju u prosjeku više za oko 6% u odnosu na unutrašnjost zemlje.

Kako ljeto odmiče i pritisak potražnje raste, obalne cijene doživljavaju dodatan, ubrzani rast u odnosu na unutrašnjost. Ovaj sezonski skok vrhunac doseže u srpnju i kolovozu, točno na vrhuncu turističke špice. Tek u rujnu i listopadu, s odlaskom posljednjih velikih valova gostiju, razlika u cijenama između obale i kontinenta ponovno se smanjuje i polako vraća na početne, svibanjske razine.

Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da se ovaj obrazac ne odnosi samo na luksuzne proizvode ili specifične artikle koje primarno kupuju strani gosti. Sezonsko poskupljenje u stopu prati osnovne prehrambene namirnice i nužne svakodnevne potrepštine. Čak i kada se usporede potpuno identični proizvodi s istim barkodom, kupovina na obali u kolovozu značajno više opterećuje kućni budžet nego u unutrašnjosti.

Različite strategije trgovačkih lanaca

Zanimljivo je da se svi trgovački lanci ne ponašaju jednako. Istraživanje je otkrilo značajnu heterogenost među trgovcima. Dok su neki veliki lanci agresivno podizali cijene na obali tijekom ljetne sezone, iskorištavajući višu spremnost plaćanja kod stranih gostiju, drugi su lanci zadržali stabilnu cjenovnu politiku uz minimalne ili nikakve razlike između obalnih i kontinentalnih prodavaonica.

Autori studije ističu kako ovi nalazi jasno identificiraju turizam kao izvor negativnih vanjskih učinaka (eksternalija) za lokalne stanovnike. „Rezultati opravdavaju uvođenje stalnog lokalnog praćenja troškova života“, zaključuje se u radu. Takve informacije ključne su za donošenje „prostorno osjetljivih“ javnih politika i mjera koje bi zaštitile kupovnu moć građana u turističkim regijama te osigurale da lokalna zajednica ne postane kolateralna žrtva vlastitog turističkog uspjeha.

D.G.