Udruga obiteljskih iznajmljivača protiv novih zabrana: "Restrikcije kratkoročnog najma neće riješiti stambenu krizu bez čvrstih dokaza"

Povodom nedavno predstavljenog prijedloga europske Uredbe za priuštivo stanovanje, hrvatska Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) uputila je oštar apel javnosti i Vladi RH. Upozoravaju na rizik prebacivanja krivnje za stambenu krizu na građane koji se bave obiteljskim turizmom te ističu da se bilo kakve restrikcije uvode bez konkretnih podataka i analize stvarnog učinka.

Predsjednik udruge Vedran Tomić naglašava da podržavaju priuštivost stanovanja, ali poručuje da se strukturni problem ne može rješavati ograničavanjem ustavnog prava na legalno korištenje vlastite imovine.

Podaci iz Europe demantiraju optužbe

U suradnji s Europskom udrugom privatnog smještaja (EHHA), iz udruge SMOi podsjećaju da europski sustav prikupljanja podataka o kratkoročnom najmu još nije u potpunosti zaživio te da će prvi usporedivi podaci biti dostupni tek 2028. godine. Uvođenje zabrana prije toga smatraju odlukama temeljenim na pretpostavkama, a ne na činjenicama, pri čemu i same brojke jasno demantiraju trenutne optužbe. Dok kratkoročni najam čini svega oko 1,2 posto stambenog fonda EU-a, a u Hrvatskoj i manje od jednog postotka, u Hrvatskoj je istovremeno čak oko 40 posto stambenog fonda potpuno izvan funkcije stanovanja.

Osim toga, dok je broj ležajeva obiteljskih iznajmljivača u Hrvatskoj godinama stabilan te se kreće između 650 i 670 tisuća, nekomercijalni smještaj u vidu kuća i stanova za odmor doživio je eksplozivan rast s 355 tisuća u 2016. na više od 700 tisuća u 2025. godini. Da ukinuti apartmani automatski ne postaju dostupni stanovi za stanovanje dokazuje i primjer Barcelone, gdje su unatoč zamrzavanju licenci za najam cijene najma po četvornom metru porasle za čak 72 posto.

Štete za lokalno gospodarstvo i obiteljski budžet

Iz udruge naglašavaju kako obiteljski smještaj nije poslovni imperij, nego ključni izvor prihoda za popunjavanje kućnog budžeta i održavanje obiteljske baštine. Njegovo gašenje izravno šteti i široj lokalnoj ekonomiji, pogađajući obrtnike, građevinare, ugostitelje i trgovine. Kao upozoravajući primjer navode francusku Baskiju, gdje se nakon uvođenja zabrana i povlačenja oko 6.000 stanova tek 5 posto nekretnina vratilo cjelogodišnjem najmu, uz prognozirani gubitak od 230 milijuna eura i ugrožavanje više od 4.000 radnih mjesta.

Zahtjevi Vladi RH: Fokus na stvarna rješenja

SMOi ne traži potpunu deregulaciju, već jasna i pravedna pravila koja moraju biti privremena, lokalno ciljana i utemeljena na uzročno-posljedičnim dokazima. Umjesto lova na vještice, od Vlade RH traže da stambenu politiku usmjeri na poticanje nove stanogradnje i aktivaciju praznih nekretnina, uz jasno razdvajanje obiteljskog smještaja od nekomercijalnog i špekulativnog kapitala te zaštitu domaćih iznajmljivača u europskim pregovorima.

- Prije zabrana nužno je kvantificirati koliko će se konkretnih stanova time stvarno vratiti na tržište, jer ako se to ne može dokazati, onda se ne rješava stambena kriza, već se šteti građanima i direktno pogoduje korporativnim investitorima u resortima - zaključuje Hana Matić, potpredsjednica udruge.

D.G.