7 min. čitanja

VIDEO Otkrivamo kako su zvijeri koje ubijaju stoku prvi put u povijesti stigle na Kornate!

VIDEO Otkrivamo kako su zvijeri koje ubijaju stoku prvi put u povijesti stigle na Kornate!
Foto: Morski HR

Već dvije godine teroriziraju stanovnike Kornata. Zvijerima koje su misteriozno stigle na otoke u sastavu nacionalnog parka nitko ne može stati u kraj, a lokalni stanovnici koji se od pamtivijeka bave stočarstvom kažu da im ubiju većinu okoćenih janjadi, dok su stariji primjerci u stadu pod velikim stresom. Kažu, nikad od svojih predaka nisu čuli da su čagljevi obitavali na otocima, pa se čude i pitaju: "kako su i zašto došli sada?"

Nakon priče o čagljevima koju smo objavili u kolovozu, pokušali smo u međuvremenu rasvijetliti ovu misteriju i doznali puno toga.  Najprije su svi pomislili da se radi o šali. No nakon višestrukih dojava, situaciju je trebalo provjeriti i na terenu, te naposlijetku - djelovati.

- Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“ je zaprimila dojavu od domicilnog stanovništva da se na sjeverozapadnom dijelu otoka Kornata, otoku Lavsa i otoku Piškera u večernjim (noćnim) satima čuje glasanje čagljeva. Dostavljeno je i nekoliko fotografija lešina ovaca, ali na temelju njih je bilo realno teško utvrditi uzrok smrti tih ovaca - kazuje nam dipl. biolog i viši stručni savjetnik u NP Kornati, Zlatko Ružanović.

Zlatko Ružanović, dipl. biolog - Foto: Morski HR

Otkriveno više čopora na tri kornatska otoka

- Temeljem Dopuštenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja od 26. ožujka 2021. krenuli smo u provjeru prisutnosti čagljeva (Canis aureus) na tom području putem dviju metoda. Jedna metoda je bila postavljanje digitalnih fotozamki s pasivnim infracrvenim senzorom i infracrvenom bljeskalicom, koje su bile aktivne kontinuirano tijekom dana i noći i druga je bila akustična metoda, tj. puštanje snimke glasanja čagljeva putem zvučnika (u sumrak i večernjim satima) - kaže nam Ružanović i dodaje da su čagljeve putem ovih metoda, ali i pronađenih tragova, detektirali na otocima Lavsa, Piškera, te u poljima Trtuša i Tarac na otoku Kornatu.

Otkriveno je da se na tri kornatska otoka nalazi više čopora, odnosno nekoliko desetaka primjeraka ovih zvijeri. No sad dolazimo do pravog problema. Pošto su čagljevi stigli u nacionalni park, gdje je zabranjeno loviti, do konačnog rješenja, potrebno je odraditi puno administracije.

- Sukladno očitovanju Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“ obvezna je izraditi Program zaštite divljači za područje parka. Razlog je taj jer se čagalj ubraja u divljač, a sukladno zakonu, na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta (u koje se ubrajaju i nacionalni parkovi), zaštita i lov divljači uređuje se Programom zaštite divljači. Slijedom navedenog, na području Nacionalnog parka Kornati nije moguće vršiti lovne aktivnosti do donošenja predmetnog Programa, stoga su od strane Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“ žurno angažirani stručnjaci s Fakulteta šumarstva Sveučilišta u Zagrebu i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku za izradu takvog Programa.

Fascinantan video kao dokaz da su zvijeri doplivale do otoka

- Da su čagljevi ikad prije stigli do Kornata, to bi se čulo, jer njihovi zvukovi koje proizvode su jezivi i čuju se na udaljenosti 3 do 5 km. - kazuje naš sugovornik. Zvukove možete i poslušati na ovoj snimci...

Otkriva i kako su ove zvijeri stigle na otočje. Nije ih nitko donio sa sobom, već su jednostavno doplivali i izišli na otok. Dokaz je i fascinantna video snimka koju smo dobili, a koja pokazuje jednog od čagljeva koji pliva, te za razliku od njegova srodnika psa, koji bi se otresao pri izlasku iz mora, čagalj nastavlja trčati, kao da uopće nije ni plivao!

- Ovo je snimljeno između otoka Katine i Dugog otoka, gdje je najkraći prijelaz, gdje on najmanje energije potroši da bi se prebacio ovamo, a s Katine zatim na otok Kornat. Razgovarajući sa stanovnicima otoka Žuta, do danas nisam čuo da su oni imali informacija o čagljevima ili bilo kakvoj šteti tamo. Pretpostavljamo, dakle, da ih na Žutu nema. Od kud su onda mogli doći? Baš da će preplivati Murtersko more i stići iz Ravnih kotara, to je užasno mala vjerojatnost. Čini se logičnijim da su došli s kopna na Pašman, pa preko malih otočića do Dugog otoka, i onda do Katine i Kornata. E sad dolazimo do problema. Da sutra teoretski sve čagljeve s Kornata uklonimo, ova snimka dokazuje da oni već imaju uhodani put kuda će opet doći! Vi jednostavno ne znate što će biti za tjedan, mjesec ili dvije godine i to će biti nerješiv problem - kazuje Ružanović.

Mogu uništiti zatvoreni krug biološke raznolikosti otoka

- Teoretski, neautohtone zvijeri s vrha hranidbenog lanca  mogu u potpunosti devastirati zatvoreni krug biološke raznolikosti jednog manjeg otoka za sedam dana, a kojem će za potpuni oporavak trebati i nekoliko desetljeća. Čagljevi se hrane svim i svačim; od smokava, bobica, korijenja, ličinki, guštera, glodavaca, ptica, jaja. Oni su oportunisti, dakle užasno su prilagodljivi svakoj okolini, staništu i hrani - pojašnjava naš sugovornik.

Nakon svega, odlučeno je da se provede sanitarni odstrel, no ni to još uvijek nije dalo barem učinkovite rezultate.

Ustrijeljeni čagalj s Kornata - Foto: Morski HR

- Treba znati da lovci nisu profesionalci, već rade preko tjedna druge poslove i odstrelom se bave u slobodno vrijeme, vikendom u zoru ili sumrak. To više-manje ide sa ili bez uspjeha. Pretpostavljam da ih je do sada odstrijeljeno 15-ak.

A kako drugačije riješiti ovaj problem, teško je i nama sada odgovoriti jer se s njim prvi put susrećemo - kazuje nam.

Foto: Morski HR

U potpunosti smo svjesni potencijalne opasnosti od vrsta koje nikad nisu obitavale u području Nacionalnog parka Kornati, pa tako i u ovom slučaju oko pojave čaglja (Canis aureus). U potpunosti razumijemo i strah domicilnog stanovništva da kod svakog pronalaska ovčje strvine u zadnje vrijeme to pripisuju čagljevima. Poznato je da se ovdje domicilno stanovništvo tradicionalno bavi ekstenzivnim tipom stočarstva stoga je i nama u interesu očuvati takav tip stočarstva upravo radi održivosti biološke raznolikosti i tradicije, a ovce su tu kao „prirodne kosilice“ nezamjenjive - zaključuje ovaj biolog.

Zanimljivo da je jedan od odstrijeljenih primjeraka bio albino, dakle potpuno bijeli čagalj.

Albino čagalj - Foto: Morski HR

Neprestano širenje populacije

Na pitanje zašto su se čagljevi pojavili sad, a nikad prije nisu, odgovor bi trebala dati znanost.

Naime, nkon posljednjeg ledenog doba, čagalj se u jugoistočnu Europi proširio sa Srednjeg istoka. U posljednjim desetljećima, čagalj s područja Balkana počeo je ponovno naseljavati središnju Europu te se širiti i na područje sjeveroistočne Europe. Uobičajen je duž jadranske obale i Panonskog bazena. Čagljevi su dobri plivači pa se mogu pronaći i na otocima. Nisu opasni za ljude.

Rasprostranjenost zlatnoga čaglja u Europi 2015. Žuta područja predstavljaju stalnu naseljenost, a crvene točke utvrđenu prisutnost jedinki vrste. (Izvor: Trouwborst, A., Krofel, M., Linnell, J.D.C. 2015.)

Mužjaci čaglja mogu biti dugački do 130 cm (s repom), 50 cm visoki i mogu težiti do 15 kg. Ženke su obično nešto manje. Krzno mu je sivo, crno i žuto, crvenkasto ili zlatno s dvije usporednepruge na prsima.Rep mu je kratak (u usporedbis lisičjim) i taman pri vrhu.

Mužjak i ženka stvaraju doživotnu monogamnu vezu. U središnjoj Europi sezona parenja čagljeva traje od siječnja do početka veljače. Ženka je gravidna od 60 do 62 dana, a koti se u brlogu, obično potkraj travnja ili početkom svibnja. Štenci napuštaju brlog nakon tri mjeseca.

Foto: Morski HR

Čagljevi su sumračne životinje i najaktivnije u zoru i sumrak. Obično žive u paru ili u manjim čoporima i obično love sami, ponekad u grupama. Par živi na teritoriju veličine od 0,5 do 2 km2. Kad je hrane u izobilju, teritorij jedne obitelji čagljeva može se proširiti na oko 3 do 8 km2. Partneri se hrane, odmaraju, zavijaju te čak i teritorij obilježavaju zajedno.

Čagljevi naseljavaju šumska područja, ali koriste i močvare, bare i priobalna područja rijeka koja nude sklonište. Čagljevi često tragaju za hranom u blizini naselja gdje pronalaze ostatke iz klaonica i otpatke. Kao i kod svih članova porodice pasa, ponašanje čagljeva je plastično te postoje velike individualne razlike u osobnosti, slično kao kod vukova i domaćih pasa.

Čagalj je prije svega strvinar i predator malih kralježnjaka (glodavaca, ptica, gmazova i vodo- zemaca) pa su stoga napadi na velike sisavce rijetki i većinom ograničeni na slabe i bolesne životinje i mladunčad. Pri napadimana stoku, čagljevi većinom ciljaju manje i slabije životinje kao što su janjci.

Jurica Gašpar

Otočani u strahu, struka zabrinuta: “Na Kornate prvi put stigle krvoločne zvijeri, pratimo ih dvije godine!”
Tradicionalno Kornatari, odnosno Murterini koji svoja imanja imaju na ovom otočju, ovčarstvom se bave oduvijek. Tako i Matej Mudronja koji sa svojom obitelji vodi obiteljsko gospodarstvo i konobu Beban na otoku Kornatu. Problemi koji ih oduvijek muče, također su tradicionalni, otočki. Škrt…
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.