VIDEO Crvenopjegave rakovice slove za jedne od najljepših rakova

U Jadranu je proteklih godina primijećeno nekoliko novopridošlih rakova među kojima Crvenopjegava rakovica (calappa granulata), Lakonogi rak (lat. Percnon gibbesi) te Plavi rak (Callinectes sapidus).

Lakonogi rak je priobalna vrsta koja obitava u plitkom moru, često pod kamenjem i u procijepima, dok je Plavi rak dobar plivač i ima velik reproduktivni potencijal. Jestiv je i stoga potencijalno gospodarski važna vrsta.

“Invazivne delicije” – Što se sve nalazi u mesu ‘opakog’ plavog raka

Posljednjih godina invazivne vrste česta su tema, pogotovo kad je riječ o Jadranskom moru. Invazivnim vrstama smatramo vrste koje koloniziraju nova staništa tj. prostore na kojima nisu prethodno obitavale pri čemu uzrokuju značajne ekološke promjene, a u nekim slučajevima mogu imati i velik utjecaj…

Morski HRIvelina Gašpar

Crveno pjegavu rakovicu nazivaju još i „stidljiva rakovica“, a taj joj naziv definitivno odgovara. Naime, kad privuče svoja široka kliješta, poprimi oblik lopte na čijem vrhu stidljivo proviruju dva oka.

Tijelo joj je ružičasto s tamno crvenim pjegama. Obitava na pjeskovito – muljevitom i muljevito – detritičnom dnu na dubinama od 20 do 400 metara. Može narasti do otprilike deset promjera karapaksa, a hrani se sitnim mekušcima.

Biolog Neven Iveša donio je u pulski Aquarium šest Crvenopjegavih rakovica. Ondje ih je, do sada bilo svega nekoliko.

- Jedan ribar iz Premanture mi je javio da je dok je obavljao ribolovnu aktivnost ulovio šest jedinki tih rakovica, latinskoga naziva calappa granulata. To je jedna termofilna vrsta raka koja se počela pojavljivati u Sjevernom Jadranu unatrag desetak godina - rekao je za Boje zemlje Iveša dodavši kako je sad ima sve više što uočavaju i sami ribari koji je redovito love.

Pogotovo ih ima na dnima na kojima živi velika rakovica jer dijele relativno slično stanište.

I inače ribari često donose mnoge jedinke ako uoče da su po nečemu zanimljive i posebne. Time se pomaže edukacija stanovništva. Naime, u očuvanju biološke raznolikosti važne su sve karike, od institucija, do ribara i u konačnici akvarij koji educira o tim invazivnim vrstama.

- Ove godine te su nam rakovice posebno važne i zanimljive zato što ćemo na Fakultetu prirodnih znanosti u Puli na kojem predajem imati Noć istraživača, jedan veliki događaj u sklopu kojeg ćemo neke teme predstaviti javnosti - kaže Iveša.

Neke od tema kojih se dotiču su invazivne vrste, klimatske promjene, a bave se i  želatinoznim planktonom, meduzama i invazivnim rebrašima.

- Uz njih je jedna od životinja upravo ova rakovica – nju ćemo prikazati živu, predstaviti je ljudima u njenom staništu – napravit ćemo uvjete kao da je u prirodi i onda će naši studenti ispričati priču o ekološkim i biološkim značajkama crveno pjegave rakovice - pojasnio je.

Prema riječima Iveše, Crvenopjegava rakovica je jedna od najljepših hrvatskih rakova deseteronožaca i njezin je način života specifičan jer se do pola ukopava u sediment, a kako joj se na gornjoj strani tijela nalaze oči i usta, ona je do tog dijela zakopana u pijesak i kad se stavi u akvarij može se vidjeti kako ona diše i kako ta voda cirkulira. Čini se kao da napravi malu fontanu.

- O njoj još jako malo znamo, koji su njezine biološke značajke što s tiče ishrane, je li u kompeticiji s našim autohtonim rakovima, ima li nekakva nutritivna svojstva i tako dalje To ćemo sada malo analizirati - najavio je Iveša.

Ovih će šest rakovica obitavati u Aquariumu Pula jer se koncem rujna održava Noć istraživača za čije će se potrebe one posuditi te potom vratiti nazad.

Naime, Fakultet i Aquarium surađuju i do sad su već imali nekoliko zajedničkih uspješno odrađenih projekata.

- S obzirom na to da oni ovdje imaju uvjete za držanje rakova, njima treba hladna voda jer na toplini imaju manje kisika i hladna voda im paše – zbog toga sam ih donio ovdje - rekao je Iveša za portal Bojezemlje.hr.

I.B.