Završava još jedna godina ne samo iznadprosječno topla, nego u mnogim krajevima i rekordna! Ekstremna! I na globalnom nivou - prema izvještajima Svjetske meteorološke organizacije - i na našem lokalnom, barem prema preliminarnim podacima DHMZ-a. I pritom kod nas još i većinom kišovitija od prosječne, ponegdje također čak i blizu rekorda. Hoće li takva biti i 2024.? Ne bi čudilo, prognozira Zoran Vakula za HRT.
Ukupna godišnja količina oborine bila je nejednolikije raspoređena pa će klimatološke ocjene vjerojatno biti od "normalno" u primjerice Dubrovniku do "ekstremno kišovito" u Zagrebu i Rijeci.
A evo i posebne analize Tomislava Kozarića, dipl. ing., i to ne samo o temperaturi i oborini, nego i o drugim meteorološki važnijim događajima u 2023. godini. Izdvajamo dijelove, vezane za Jadran.
Početak ove godine kao da je želio najaviti njezinu iznimnost i iznadprosječnost, ponegdje čak na kraju i rekordno visoku srednju godišnju temperaturu zraka. Na samu Novu godinu najviša dnevna temperatura nerijetko prelazi 15 °C, u Sisku doseže čak 18,8 °C. I sljedećih dana nastavlja se neuobičajena toplina, priroda se prerano budi, već cvate lijeska i proljetnice, pčele nepoželjno izlaze iz košnica.
Stabilno, gotovo proljetno vrijeme ipak ne traje predugo. Sredinom mjeseca slijede obilne kiše, rastu vodostaji rijeka, neke se i izlijevaju - najteža je situacija na imotskom i vrgoračkom području. Polja, vinogradi i ceste su poplavljeni, izvori pitke vode zamućeni.
Zimski uvjeti nastupaju 20. siječnja. Olujna bura povremeno prekida promet, snijeg zatrpava dijelove Dalmatinske zagore. Promet je otežan, šteta je na elektroenergetskoj mreži. Obilan snijeg i zapusi i u gorskoj Hrvatskoj - u Delnicama je palo i 80 cm snijega, a zabijelili su se i neki otoci. Na kraju siječnja niska temperatura i val hladnoće.
U prvom tjednu veljače DHMZ objavljuje crveno upozorenje - olujni i orkanski vjetar puše diljem Hrvatske. Njegova brzina prelazi i 100 km/h, u Splitu udari bure veći od 150 km/h. Srušena stabla, oštećeni objekti i automobili, prekidi u opskrbi električnom energijom - šteta se sanira u mnogim županijama.
Snažna sredozemna ciklona 25. i 26. veljače donosi najobilniji snijeg protekle zime, praćen olujnom burom. Taj će vikend ostati zapamćen po prometnom kolapsu u sjevernoj Dalmaciji te južnoj Lici, gdje je palo i do 70 cm snijega. Nema slobodnog cestovnog pravca od sjevera prema jugu Hrvatske jer je snijeg nemoguće čistiti, vozila su zaglavljena. HGSS izvlači ljude i otvaraju se prihvatni centri.
Početkom ožujka smirivanje zimskih uvjeta, no vrijeme brzo poprima obilježja onog u toplom dijelu godine – pojavljuju se grmljavinska nevremena. Jedno, praćeno obilnim pljuskovima i tučom, 10. ožujka zahvaća dijelove Dalmacije - poplavljene su ulice na splitskom području, nestalo je i struje zbog udara groma, a 25. ožujka - nevolje i na kvarnerskom području. Dan poslije jako nevrijeme s olujnim vjetrom poharalo je zapadnu obalu Istre, uklanjaju se srušena stabla, podjednako kao i sljedećeg dana u dijelovima središnje Hrvatske.
Od 3 jake "marčane" bure, koliko mnogi pamte da ih uglavnom ima u ožujku - ove godine dogodila se samo jedna, i to sredinom mjeseca, prouzročivši prometne probleme podno Velebita i prevrnuće kamionske prikolice u Ražancu.
Na samom početku travnja još je bilo nevremena s tučom, ali temperatura ubrzo pada ispod prosjeka. 3. i 4. travnja najprije dolazi jak i olujan vjetar, na Jadranu i orkanska bura. Zatim je ponegdje bilo obilnije kiše, a u višim predjelima povremeno i snijega.
Travanjski mraz i niska temperatura uzrokuju štetu na voćarskim kulturama.
I u iznadprosječno kišovitom svibnju proglašene su prirodne nepogode, no sada zbog poplava i tuče.
Obilne kiše štetu najprije stvaraju u središnjoj Hrvatskoj, materijalna je šteta velika, ali srećom - bez ljudskih žrtava. Bujaju čak i veće rijeke. 14. svibnja u nezapamćenim poplavama Zrmanje i Otuče stradavaju Gračac i Obrovac – pravi potop.
Dnevna količina oborine od 256,4 mm u Gračacu postaje novi apsolutni rekord za tu postaju. Materijalna je šteta neizmjerna, uništen je i Visoki buk, najveći i najljepši slap na Zrmanji.
Brojna klizišta aktiviraju se diljem zemlje.
Tijekom ljeta izmjenjivale su se česte grmljavinske oluje s nekoliko toplinskih valova. 3. lipnja tuča uništava poljoprivredne kulture u dolini Neretve. Šteta od tuče, vjetra i kiše još nije ni sanirana, a već nastaje nova. Ljudi su očajni.
I kad se mislilo da gore ne može biti, dogodio se 19. srpnja i oluja svih oluja. Ekstremno jaki i brz mezoskalni konvektivni sustav poharao je mnoge kopnene krajeve Hrvatske - od zapadne do istočne granice. Mnogi su ozlijeđeni, a to nezapamćeno razorno nevrijeme odnijelo je, nažalost, i 4 ljudska života.
Prvog dana kalendarskog ljeta našu zemlju zahvatio je prvi toplinski val, a 10. srpnja drugi i intenzivniji, na Jadranu i dugotrajniji. Objavljena su upozorenja i preporuke za javnost za zaštitu od visoke temperature. No ljeto 2023. zasigurno neće biti zapamćeno po iznimnoj vrućini, ali moglo bi po iznadprosječno visokoj temperaturi Jadranskog mora koja je u srpnju dosezala tropskih 29 °C.
I u nastavku mjeseca nevremena su pogađala Hrvatsku, a posebno je opasno bilo ono koje je 21. srpnja zahvatilo Istru te među ostalim uništilo i turističke kampove, pri čemu je nekoliko ljudi ozlijeđeno pri padu drveća.
18. kolovoza počinje treći i posljednji toplinski val prošloga ljeta. Na srednjem i južnom Jadranu bio je najizraženiji i prilično dugotrajan s vrlo toplim noćima i dnevnom temperaturom koja je dosegnula i 40 °C.
Velikih požara raslinja ovog je ljeta bilo malo, samo tri u srpnju - kod Grebaštice, Župe dubrovačke i na Čiovu. No nošeni jakim vjetrom bili su iznimno opasni za naselja, srećom bez ljudskih žrtava. Unatoč toplinskim valovima, povremene kišne epizode tijekom ljeta nisu dopustile nastajanje suše ni u Dalmaciji, te je stoga ovogodišnja sezona požara bila relativno blaga i s mnogo manje požara nego prošlih godina.
Rujan kao da je htio nadoknaditi "pravo" ljeto svojim mnogo sunčanijim vremenom, dugotrajnije suhim te iznadprosječno toplim. Čak i vrućinom. Posezona je mnogima bila savršena, a stabilno vrijeme omogućilo je obavljanje većine poljoprivrednih radova. Srednja rujanska temperatura zraka bila je viša od prosječne za čak 3 do 4 °C pa je u većini Hrvatske rujan bio među 5 najtoplijih u povijesti mjerenja.
No nije prošao bez meteoroloških problema: olujne bure koja je početkom mjeseca harala srednjom Dalmacijom stvarajući štetu i probleme u prometu, te lokalno obilnih pljuskova koji su poplavili ulice Zadra, Splita i Rijeke.
Prva polovina listopada nastavlja meteorološkim "stopama" rujna - prilično suho, prevladavajuće sunčano i iznadprosječno toplo – pravo bablje ljeto.
Dugotrajnu toplinu sredinom listopada nakratko prekida prodor hladnog zraka. "Sramežljiva" jesen tada je pokazala malo mraza, u gorju i snijega - za listopad naravno ništa neobično. No južina se vraća i mjesec završava kao ekstremno topao, u Zagrebu, primjerice, najtopliji otkad postoje mjerenja.
Godini “grmljavinskih nevremena” pridonio je i listopad s olujama 21. listopada na jugu Hrvatske – pogotovo na Braču i Mljetu, te nekoliko dana poslije na Kvarneru, zatim i u unutrašnjosti. U Poreču se srušila velika dizalica na stambenu zgradu.
Pale su i veće količine kiše. Na području Jasenka i Vrela - voda je ušla u mnoge kuće. Mještani ne pamte tako jako kišu.
Visoka morska plima u listopadu uzrokovana niskim tlakom u cikloni, jakim i olujnim jugozapadnim vjetrom i jugom te velikim valovima poplavila je rive i ceste u gradovima na sjevernom Jadranu. U Fažani i Rovinju poplava je došla do samih gradskih središta, u Rijeci je poplavljena tržnica. Pomorski promet u problemima je bio duž cijele obale. Na mareografskoj postaji u Bakru zabilježena je jedna od najvećih razina mora otkada je, prije gotovo 100 godina, ta postaja utemeljena – morska je razina za čak 107 cm bila viša od srednjih vrijednosti.
Ni u studenom vrijeme se ne stabilizira, već 3. dana počinje repriza – stigla je još jedna snažna ciklona, tlak zraka pada ispod 985 hPa. Orkansko jugo i oštro na cijelom Jadranu prouzročili su niz problema i najjači plimni val ove godine. Poplavljene su rive od Istre do Dubrovnika, siloviti vjetar čupao je stabla, u Opatiji je more odronilo dio šetnice. Pomorski promet u potpunom je prekidu, problemi i u cestovnom prometu. Vjetar je oštetio i DHMZ-ov meteorološki radar na Pelješcu.
U pojedine dane bilo je grmljavinskih nevremena, tuče u Dalmatinskoj zagori, obilne kiše u Zadru te poplavljenih ulica i automobila.
Prema kraju studenog vrijeme poprima više zimska obilježja pa umjesto južine - bura, jači mraz, ponegdje i snijeg. Na iznenađenje mnogih, 27. studenog snijeg pada u Dalmaciji, kaotično je na prometnicama u splitskom zaleđu, dolazi do zastoja, događaju se i prometne nesreće.
Nakon rekordno tople i neujednačeno kišovite jeseni - i na samom početku prosinca neujednačenost. Ali temperaturna! Zbog u mnogim krajevima izražene južine bilo je iznadprosječno toplo u južnijim krajevima - i preko 20 °C!
I prije nego što je ponovno zajužilo i bilo iznadprosječno toplo, na neke nadnevke potkraj godine čak i rekordno - u prvom desetodnevlju prosinca u dijelu unutrašnjosti bilo je razmjerno hladno, uz mjestimice i izraženije temperaturne minuse. 4. prosinca temperatura se na kopnu ujutro spuštala i do -10 °C, pri tlu i niže, a jako je zahladilo i na moru. U pojedine dane na kopnu je bilo i malo snijega, barem za adventski ugođaj, a i kiša koja se smrzavala na podlozi omogućila je nekima lijepe ledene prizore. Srećom, ne i znatnije prometne probleme i štetu. Uostalom, ove ih je godine ionako bilo odviše - analizirao je i zaključio Zoran Vakula.
Tomislav Kozarić, dipl. ing., DHMZ/HRT i Zoran Vakula
U zaleđu Tršćanskog zaljeva na sjeveru Jadrana jučer je u poslijepodnevnim satima u blizini granice sa Slovenijom nastao vrtlog, prenosi
Državni hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje za pomorce i nautičare na moguće neverine. Navečer na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana,
Na sjevernom Jadranu povremeno umjereno jugo i južni vjetar. Kiše će, kao i u Gorskoj Hrvatskoj, biti već prijepodne, no
Danas nas očekuje malo manje toplo uz djelomice sunčano vrijeme. Na sjevernom Jadranu moguć neverin. Uz jači razvoj oblaka ne
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
