Umjetna inteligencija i novi sateliti u službi točnije prognoze vremena

U vrijeme sve izraženijih klimatskih promjena i učestalih vremenskih ekstrema, pravovremena i pouzdana vremenska prognoza postaje ključan čimbenik za sigurnost građana i stabilnost gospodarstva. Upravo su o tim temama u Zagrebu raspravljali brojni domaći i strani znanstvenici, meteorolozi te predstavnici medija na 11. izdanju konferencije „Meteorološki izazovi“, održane na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije pod krovnom temom „Prognoza vremena – izazovi i perspektive razvoja“.

Dvodnevni skup zajednički su organizirali Hrvatsko meteorološko društvo (HMD), Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP) te Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (GFO PMF).

Tehnologija u službi ranog upozoravanja

Konferenciju je službeno otvorila predsjednica HMD-a Vesna Đuričić, dok su okupljene u uvodnom dijelu pozdravili domaćin skupa, dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije prof. dr. sc. Josip Margaletić, glavni ravnatelj DHMZ-a dr. sc. Ivan Güttler, izvršni direktor Sektora zrakoplovne meteorologije i zrakoplovnog informiranja HKZP-a Igor Kos te pročelnik Geofizičkog odsjeka PMF-a izv. prof. dr. sc. Josip Stipčević. Svi su se složili kako je unaprjeđenje meteorološke struke i bolja komunikacija prema javnosti danas važnija no ikad.

Prvi dan konferencije bio je usmjeren na suvremene tehnologije koje mijenjaju način praćenja atmosfere. Sudionicima je predstavljeno kako najnovija generacija europskih meteoroloških satelita (MTG) omogućuje brže i preciznije otkrivanje opasnih vremenskih pojava, kako se unaprjeđuju prognoze za zrakoplovstvo te na koji način sustavi poput MeteoAlarma i SRUUK-a sirove podatke pretvaraju u konkretna i pravovremena upozorenja za građane. Uz to, prezentirana su nova istraživanja o predviđanju grmljavinskih oluja, meteoroloških tsunamija na Jadranu te važnosti biometeoroloških prognoza za svakodnevni život.

Umjetna inteligencija: Pomoćnik ili zamjena za klasične modele?

Velik interes publike izazvala je panel-rasprava „Primjena umjetne inteligencije u prognozi vremena“, koju je moderirao Nikola Vikić-Topić. Stručnjaci dr. sc. Petra Mikuš Jurković, dr. sc. Iris Odak, prof. dr. sc. Kristian Horvath, dipl. ing. fizike Jadran Jurković i dr. sc. Tanja Renko analizirali su ulogu strojnog učenja u suvremenoj meteorologiji. Zaključeno je kako umjetna inteligencija već danas uspješno nadopunjuje klasične numeričke modele, no da i dalje postoje jasne granice – osobito kada je riječ o predviđanju rijetkih i iznimno ekstremnih vremenskih događaja.

Od hitnih službi do medijskog izvještavanja

Drugi dan skupa proširio je fokus na klimatske promjene, agrometeorologiju i obnovljive izvore energije, uz naglasak na interdisciplinarna istraživanja. Posebno su se istaknule analize o utjecaju ekstremnih vremenskih uvjeta na stariju populaciju te povezanosti meteoroloških prilika s opterećenjem hitnih medicinskih službi. Zanimljiv uvid pružila je i lingvistička analiza načina na koji hrvatski mediji izvještavaju o toplinskim valovima.

Ovogodišnji „Meteorološki izazovi“ još su jednom potvrdili važnost razmjene znanstvenih spoznaja i jačanja suradnje između struke, medija i krajnjih korisnika, s ciljem da meteorološke informacije budu što razumljivije i korisnije cijelom društvu.

J.T.