Udruga Žene za otok postala je pokret: „Izgradile smo mrežu solidarnosti koja mijenja život na otocima”

KRK - Od osnivanja udruge Žene za otok do osvajanja priznanja za Osobu godine otoka Krka i nagrade Inspiracija godine, Jovana Čutul neprestano dokazuje da život na otoku nosi specifične izazove, ali i neprocjenjivu snagu povezivanja. Kao autorica knjige Žene koje pokreću, vijećnica i majka dviju kćeri, u svom radu spaja ravnopravnost i podjelu svakodnevnih odgovornosti. S Jovanom smo razgovarali o otočnoj svakodnevici, lekcijama iz plavih zona te o tome kako stvarati zdrava društva u kojima žene aktivno oblikuju svoju zajednicu.

Biti žena i majka na otoku nosi sa sobom specifične izazove, ali i neprocjenjivu snagu povezivanja i međusobne podrške. Jovana Čutul već godinama gradi mrežu solidarizacije kroz udrugu Žene za otok, potičući žene da prepoznaju vlastiti potencijal i aktivno sudjeluju u odlukama koje oblikuju njihov život.

Biti žena i majka na otoku nikad nije bilo lako, pogotovo kad uz sve svoje uloge morate raditi i dobro organizirati svoje vrijeme. Je li danas išta drugačije nego nekad?

- Obožavam teme plavih zona, područja u kojima ljudi žive iznimno dugo i vitalno, i voljela bih neke od tih principa prenijeti na naš otok. Upravo sam nedavno čitala članak National Geographica o novootkrivenoj plavoj zoni, selu Bolotana na Sardiniji, u kojem žene imaju čak tri puta veću vjerojatnost doživjeti stotu godinu nego žene u SAD-u.

Istraživači još pokušavaju otkriti zašto, a jedna od hipoteza mi je baš zanimljiva. Ondje obitelji često žive u višegeneracijskim kućanstvima, dijele brigu o djeci i kućanske obveze, a muškarci su zbog načina rada više prisutni kod kuće. Znanstvenik koji je pisao, Dan Buettner ističe da muškarci ondje sa ženama dijele i teret svakodnevnog stresa. Iako još nije potvrđeno da je to razlog njihove dugovječnosti, mislim da je riječ o važnoj temi.

Danas žene na otoku imaju više mogućnosti nego nekada, ali i dalje se previše govori o tome kako će žena uskladiti posao, djecu, kućanstvo i vlastite interese, umjesto o podjeli odgovornosti. Pritom postoje i specifični otočni izazovi, od dostupnosti vrtića do zdravstvenih usluga i prijevoza.

Vjerujem da su podrška obitelji i zajednice, dostupne usluge i prostor za vlastite interese važni za kvalitetu života svake žene. Upravo je potreba za prostorom u kojem se žene mogu povezivati, učiti, družiti i stvarati nove prilike bila jedan od razloga zbog kojih sam osnovala Žene za otok.

Osnovali ste udrugu, vijećnica ste, predsjednica županijskog povjerenstva, pišete i organizirate događanja. Kako sve stignete i imate li pomoć?

- Nekad si sama zakompliciram život. Vidim nešto što bih voljela napraviti, povežem ljude, dobijem ideju i onda je želim provesti. Povezivanje ljudi, ideje i stvaranje nečega što će nekome koristiti provlače se kroz gotovo sve što radim.

Ne bih se stavila u jednu nišu, kalup ili ladicu. Možda nije najuspješna strategija, ali je moj način funkcioniranja. Meni su sve te stvari povezane: kroz udrugu stvaram prilike za susrete i učenje, kroz knjigu prenosim iskustva, a kroz vijeće i Povjerenstvo pokušavam utjecati na odluke.

Ali nije to priča o ženi koja sve može i sve stiže. Bez velike podrške u partneru i ljudima oko mene ne bih mogla ovoliko toga. 

Udruga koju ste osnovali postala je pravi mali pokret. Koliko vas ima i gdje sve djelujete?

- Žene za otok osnovala sam 2017. godine. Djelujemo na cijelom otoku Krku, u svih sedam gradskih i općinskih sredina, ali imamo članice i iz ostatka županije. Žene osjete dobru energiju i mjesto za učenje, napredak i pdoršku.

Povezale smo se i sa ženama s Paga, Pašmana, Istre, iz Zadra i Gorskog kotara. Svaka od tih udruga ima svoje ljude, svoje aktivnosti i potrebe svoje sredine, a puno toga možemo raditi zajedno.

Meni je posebno drago što se iz udruge razvijaju odnosi, suradnje i jaka mreža, koji žive i izvan naših događanja. 

Pronaći ljude koji misle slično, koji imaju iste vrijednosti, sprijateljiti se s njima, provoditi vrijeme i putovati s njima; to je bogatstvo. Udruge stvarno mogu biti divne i korisne.

Kao žena osjetili ste i nepravdu. S kakvim ste se problemima najčešće susretali?

- Mene nepravda jako pokreće. Vidim nešto što nije fer i mislim: zašto to ne bi bolje?

Teško mi pada kad postoji podrška na riječima, a onda izostane konkretan potez. Svi su načelno za neku dobru ideju, ali kad treba preuzeti odgovornost ili nešto promijeniti, ostaneš sama s njom. 

No ono što me oblikovalo su nepravde sustava, namješteni natječaji, nepotizam, kojih sam kao vrlo mlada osoba postala jako svjesna. Mislim da od tada želim pokazati da može i drugačije.

Dobili ste nagradu za osobu godine otoka Krka, ali to nije jedina nagrada. Tko vam je inspiracija?

- Dobila sam priznanje Osoba godine otoka Krka za 2024., zatim nagradu Utjecajne hrvatske žene 2025. u kategoriji Vodstvo i inovacije te Inspiracija godine 2026. u izboru Žene koje mijenjaju Hrvatsku, Večernjeg lista.

Lijepo je kad netko primijeti ono što radiš, posebno kada dolaziš iz male sredine.

A mene inspiriraju ljudi od kojih mogu učiti. Ne moraju biti poznati ni posebno uspješni prema društvenim mjerilima. Volim hrabre ljude, ljude s kičmom, integritetom i širokim vidicima. One koji imaju svoje stavove, ali su spremni čuti i drugačije mišljenje, koji se ne boje pokušati nešto novo i koji djeluju u skladu s onim u što vjeruju.

Zato na predstavljanjima svoje knjige okupljam žene iz lokalnih zajednica, različitih profesija i životnih iskustava. Zanimaju me različiti putevi kojima ljudi stvaraju nešto vrijedno. Kako su počeli, što im nije uspjelo, koje su prepreke svladali i zašto su nastavili. Želim da publika čuje njihove priče jer vjerujem da iz tuđih iskustava možemo puno naučiti i pronaći ideje za vlastiti život.

Napisali ste knjigu „Žene koje pokreću”. O kakvoj je knjizi riječ?

- „Žene koje pokreću – 12 lekcija o zajednici, strasti i promjenama” knjiga je koja želi pokrenuti. Dati ideje, pokazati različite smjerove djelovanja i potaknuti nas da prepoznamo što i sami možemo učiniti.

Podijeljena je na šest vrijednosti i šest područja djelovanja. Pišem o znanju, misiji, upornosti, disciplini, nasljeđu i integritetu, a onda o volontiranju, projektima, zajedništvu, intelektualnom kapitalu, moći i budućnosti. Uz priče su pitanja i vježbe, jer mi je važno da čitateljica razmisli gdje je ona u svemu tome.

Napisala sam je u prvoj godini života svoje mlađe kćeri, a imam i tinejdžericu. Htjela sam zabilježiti priče i iskustva žena koje su nešto pokrenule, svaka u svom prostoru i na svoj način.

Volim reći da je to radna knjiga, osim toga da čujemo njihove priče, učimo iz njihovih iskustava i pokažemo koliko različitih puteva vodi do stvaranja nečeg vrijednog, ona je prostor za stvaranje novih ideja, suradnji i načina djelovanja i pokretanja.

Kakav bi svijet bio da ga prepustimo ženama? Da imate mandat i povjerenje građana, što biste promijenili na Krku i otocima općenito?

- Meni je važno kakve vrijednosti osoba ima, kako radi i što je spremna preuzeti na sebe. Želim da žene imaju priliku sudjelovati u odlukama koje utječu na njihove živote i da pritom ne moraju stalno dokazivati da zaslužuju biti za stolom.

Često kažem da mi je cilj stvarati zdrava mala društva. Zajednice u kojima se ljudi mogu povezati, nešto predložiti, dobiti podršku i sudjelovati u onome što se oko njih događa.

Na otocima bih krenula od svakodnevnog života: stanovanja, vrtića, dostupnosti zdravstvene skrbi, prijevoza i sadržaja tijekom cijele godine. Važno mi je kako ovdje živi obitelj u studenome, imamo li gdje s djecom kad je kišan dan, može li mlada osoba ostati, može li starija osoba doći do usluge koja joj treba.

Kao vijećnica sudjelovala sam u mnogo inicijativa ,jedna od nedavnih je da Grad financira dodatne zdravstvene preglede djece koje HZZO ne pokriva. Prijedlog je prihvaćen. To je konkretna odluka koja nekome olakša život. Takve me stvari zanimaju.

Željela bih i da građani lakše vide kako se donose odluke i na što se troši njihov novac. Da mogu pratiti, pitati i predlagati. Ljudi koji ovdje žive imaju znanje i iskustvo koje treba uključiti u razvoj otoka. Krajnje vrijeme je da se uključe - zaključuje Jovana u razgovoru za Morski HR.

Jurica Gašpar