2 min. čitanja

U prvih šest mjeseci pad uvoza hrane za 6 posto

U prvih šest mjeseci pad uvoza hrane za 6 posto
Foto: Pixabay

Kao posljedica krize uzrokovane pandemijom, odnosno otežanog međunarodnog protoka roba te smanjene inozemne i domaće potražnje, u prvih šest mjeseci u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s inozemstvom Hrvatska bilježi bolje rezultate u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

– Na smanjenje potražnje najviše je utjecao manji obujam turističke potrošnje u promatranom razdoblju, zbog značajno manjeg broja stranih turista u predsezoni. Budući da smo u srpnju i kolovozu imali povećan turistički promet i da smo sa 6,8 milijuna dolazaka i 47,5 milijuna noćenja dosegli 41 posto, odnosno razinu od 53 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., očekujemo do kraja ove godine snažniji utjecaj povećane potražnje i na vanjskotrgovinsku razmjenu – istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

U prvih šest mjeseci vanjskotrgovinski deficit poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda smanjen je za 20 posto, odnosno za 128 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje u prethodnoj godini. Ovo je rezultat pada uvoza od 6 posto, koji se zaustavio na razini od 1,564 milijarde eura. Izvoz bilježi rast od 2,9  posto i iznosi 1,039 milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 61 na 66 posto.

Uvozimo najviše meso (10,9 posto ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,3 posto), mlijeko, jaja i med (7,9 posto), pića (7,4 posto) te različite proizvode visokog stupnja prerade (7 posto). U izvozu su najzastupljenije žitarice (11,5 posto), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (10,8 posto), ribe (9,4 posto), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,6 posto) te duhan i prerađevine (7,6 posto). Hrvatska i dalje ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica, riba, uljarica, mesnih i ribljih prerađevina te duhanu i cigaretama.

– Struktura vanjskotrgovinske razmjene jasno govori o tome u kojim proizvodnjama nismo samodostatni i gdje postoji problem s niskom konkurentnosti. Hrvatska treba jačati prerađivačke kapacitete jer nije dobro da izvozimo sirovine kao što su žitarice i uljarice, a da s druge strane uvozimo značajne količine mesa, mlijeka, pekarskih proizvoda i ulja. S druge strane, visok deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni voća i povrća govori o potrebi povećanja proizvodnje, udruživanja proizvođača i koncentraciji ponude te njezinoj prilagodbi zahtjevima potrošača – istaknuo je Kovačević.

D.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.