3 min. čitanja

Tko su divovi iz hrvatskih priča?

Tko su divovi iz hrvatskih priča?
Foto: Screenshot / YouTube

Stariji ljudi, koji su imali priliku baštiniti predaje s ognjišta usmenim putem s koljena na koljeno, vjeruju u divove i druga mitska bića kao da su to sasvim normalne pojave.

Postoje vjerovanja da su u dalekoj prošlosti ljudi bili veliki poput divova. Poznate su i predaje o grobovima u kojima su pronađene velike kosti čovjeka te su na osnovu toga dokaza smatralo da su ljudi davno bili divovskoga rasta.

Priče o divovima rasprostranjene su u cijeloj Hrvatskoj, poput one s otoka Brača o snažnim ljudima koji su imali samo jedno oko nasred čela ili legende koja govori o postojanju divova u dolini rijeke Mirne u Istri.

Nezaobilazna je legenda o divovima Vedima koji su napustili svoja prvobitna naselja i povukli se u bilogorske šume i  legenda o jednookom divu iz Paklenice koji je živio u pećini.

Neretvanska dolina

Priče o divovima u neretvanskoj dolini vežu se za drevna razdoblja, a važno je napomenuti da ih Neretvani spominju kao one „koji su bili tu prije nas“.

Legende su se vezale uglavnom uz ilirske grobne gomile koje su sadržavale kosti ljudi koji su bili visoki, po procjeni lokalnog stanovništva i do dva metra i četrdeset centimetara.

Takvih gomila je velik broj u ovome kraju tako da stanovništvu nisu nepoznanica. Nikada ih nisu rušili nego su se prema njima odnosili s poštovanjem, piše Portal Blaga & misterije.

Velebitski Nemri

Na širokom prostoru Velebita česte su predaje o divovima zvanima Nemri koje etnolozi smatraju svojevrsnom specifičnošću tamošnjeg stanovništva. Nemre zovu i starim narodom, pa je taj pojam stanovnicima dinarskog kraja i danas relativno poznat. Nemri su danas izgubljen narod koji nije mogao umrijeti prirodnom smrću i koji je na ovim prostorima živio prije Grka. Velik broj predaja o Nemrima vezan je i uz lokalitete gdje se nalaze nekropole stećaka.

Istarski divovi

U istarskim legendama često se spominju divovi o kojima su, zbog teritorijalne blizine i povijesti, pisali i neki talijanski pisci poput Carls De Franceschia koji spominje divove s područja Motovuna. Povijest grada Motovuna vezana je uz legendu koja govori o postojanju divova u dolini rijeke Mirne. Bili su toliko veliki da su si mogli dodavati alate i veliko kamenje na velikim udaljenostima.

Najpoznatija legenda o divovima vezana uz to podneblje zasigurno je ona o Velom Joži. U toj legendi patuljci su bili mali zli ljudi koji zbog niskog rasta nisu mogli obavljati teške poslove. Tako je svaki grad imao svoga diva koji se bavio teškim poslovima.

Veli Jože

Div Motovuna je bio Veli Jože. Mještani se često nisu baš lijepo ponašali prema njemu pa bi Jože kad bi se razljutio, kako bi ih prestrašio, protresao motovunski zvonik. Jednog dana Velog Jožu su patuljci poslali galijom u Veneciju. Na tom je brodu upoznao galijota Iliju koji mu je ispričao o slobodi. U velikoj oluji, na putu prema Veneciji, galija se nasukala, a Veli Jože se uspio spasiti i isplivati na istarsku obalu.

U tom je trenutku odlučio potražiti sve divove i nagovoriti ih da se bore zajedno za svoju slobodu. Kada je sakupio sve divove predložio im je pobunu za svoju slobodu. Patuljci su, međutim, kupili divove vinom i zlatom i nagovorili ih da se vrate kao sluge u svoje gradove. Svi su pristali osim Velog Jože koji je odlučio uživati u svojoj slobodi i nikad se više nije vratio u Motovun.

Ban Dragonja

Možemo spomenuti i legendu o Banu Dragonji. Bio je jedan od najpoznatijih istarskih divova po kojemu danas naziv nosi istarska rijeka Dragonja. Prema starim predajama, prije nego što su Istru naselili ljudi, u dolini rijeke Mirne živjeli su divovi, a glavni među njima bio je div Dragonja, zvan i div Orač jer je zaorao brazdu od Ćićarije prema moru.

Zanimljivo je da stanovništvo, barem ono starije koje je imalo priliku baštiniti predaje s ognjišta usmenim načinom što se prenosilo s koljena na koljeno, vjeruje u divove i druga mitska bića kao da su to sasvim normalne pojave u svijetu i s tom spoznajom žive kao sustanovnici duhovnih bića.

B.K.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.