Tko projektira pristup – i tko ostaje izvan njega? Luke i terminali za osobe s invaliditetom u RH

Pitanje pristupačnosti prometne infrastrukture za osobe s invaliditetom (OSI) i osobe smanjene pokretljivosti (OSP) predstavlja temeljno načelo socijalne uključenosti i nediskriminacije. U kontekstu pomorskog prometa, koji je ključan za povezivanje obalnih područja i otoka, osiguravanje nesmetanog pristupa lukama i putničkim terminalima od iznimne je važnosti.

Tekst analizira relevantne direktive i uredbe Europske unije te njihovu implementaciju u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo, s ciljem pružanja sveobuhvatnog pregleda pravnog okvira koji regulira pristupačnost pomorskih objekata za OSI i OSP. Poseban naglasak je na obvezama lučkih uprava i operatora terminala te mehanizme zaštite prava putnika.

Europski pravni okvir

Europska unija aktivno radi na osiguravanju prava OSI i OSP u svim sektorima, uključujući promet. Dva ključna akta definiraju standarde pristupačnosti u pomorskom prometu:

Uredba (EU) br. 1177/2010 o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima

Ova Uredba, koja se izravno primjenjuje u svim državama članicama od 18. prosinca 2012. godine, temeljni je dokument za prava putnika u pomorskom prometu . Njezine ključne odredbe uključuju:

• Prijevoznici, putnički agenti i turoperatori ne smiju odbiti rezervaciju, izdavanje karte ili ukrcaj putnika na temelju invaliditeta ili smanjene pokretljivosti, osim u iznimnim slučajevima opravdanim sigurnosnim razlozima ili tehničkim ograničenjima plovila/infrastrukture.
• OSI i OSP imaju pravo na besplatnu pomoć u lukama i na putničkim brodovima. Prijevoznik i operator terminala, svaki u okviru svoje nadležnosti, dužni su osigurati asistenciju pri ukrcaju, iskrcaju i kretanju .
• Pri donošenju odluka o projektima za gradnju novih luka i terminala te rekonstrukciji postojećih, nadležna tijela moraju uzeti u obzir potrebe OSI i OSP, posebno s obzirom na mogućnost pristupa i primjenu načela „izvedbe za sve”.
• Osoblje koje pruža pomoć mora biti osposobljeno za rad s OSI i OSP .

Direktiva (EU) 2019/882 o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (Europski akt o pristupačnosti – EAA)

Ova Direktiva, koja je stupila na snagu 28. lipnja 2025. godine, postavlja EU-široke zahtjeve za pristupačnost za određene proizvode i usluge, s ciljem uklanjanja prepreka na unutarnjem tržištu . Iako se ne odnosi isključivo na pomorski promet, njezine odredbe imaju značajan utjecaj na pristupačnost lučkih usluga. Ključne točke uključuju:

•  Direktiva obuhvaća elemente usluga putničkog prijevoza vodnim putovima, uključujući internetske stranice, mobilne aplikacije, elektroničke karte i usluge elektroničkog izdavanja karata, te interaktivne samoposlužne terminale koji se nalaze na području EU .
• Direktiva zahtijeva da izgrađeni okoliš u kojem se pružaju obuhvaćene usluge (npr. putnički terminali) mora biti pristupačan .

Direktiva 2009/45/EZ o sigurnosnim pravilima i standardima za putničke brodove

Ova Direktiva, iako primarno usmjerena na sigurnost, također sadrži odredbe koje utječu na dizajn i opremu putničkih brodova, osiguravajući da se pri projektiranju novih i rekonstruiranih brodova uzmu u obzir potrebe OSI i OSP .

Hrvatsko nacionalno zakonodavstvo

Republika Hrvatska je, kao država članica EU, preuzela navedene europske propise u svoje nacionalno zakonodavstvo. To je učinjeno kroz niz zakona i podzakonskih akata koji detaljnije razrađuju obveze i standarde.

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, br. 83/23)

Ovaj zakon, donesen 2023. godine, temeljni je propis koji uređuje pravni status pomorskog dobra i morskih luka. Iako ne sadrži specifične članke o „invaliditetu“, on propisuje opće načelo pristupačnosti:

• Članak 4. stavak 5. navodi da je pomorsko dobro u upotrebi svih i svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom .
• Članak 76. stavak 1. definira uređenu morsku plažu kao plažu koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima, uključujući i osobe smanjene pokretljivosti .
• Zakon implicitno obvezuje lučke uprave I županijske lučke uprave da upravljaju lučkim područjem na način koji osigurava nesmetan pristup i kretanje, što uključuje i pristupačnost za OSI i OSP.

Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (Narodne novine, br. 89/25)

Ovaj zakon izravno implementira Direktivu (EU) 2019/882 u hrvatsko zakonodavstvo. Njegove ključne odredbe za pomorski promet su:

• Zakon se primjenjuje na usluge putničkog prijevoza vodnim putovima, uključujući internetske stranice, mobilne aplikacije, elektroničke karte i usluge elektroničkog izdavanja karata, te interaktivne samoposlužne terminale u lukama .
• Članak 6. stavak 3. propisuje da izgrađeni okoliš u kojem se pružaju usluge mora ispunjavati uvjete i načine osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada OSI i OSP, sukladno tehničkim propisima o pristupačnosti .

Tehnički propis o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (Narodne novine, br. 12/23)

Ovaj Tehnički propis, koji je stupio na snagu 1. veljače 2023. godine, detaljno razrađuje tehničke standarde za projektiranje i građenje građevina kako bi se osigurala pristupačnost . Iako se ne odnosi isključivo na luke, njegove odredbe su obvezujuće za sve javne i poslovne građevine, uključujući putničke terminale i lučke objekte. Propis definira specifične zahtjeve za:

• Dimenzije, nagibi i oprema potrebna za siguran pristup.
• Prilagođeni sanitarni čvorovi za OSI.
• Za osobe s oštećenjem vida.
• Primjena univerzalnog dizajna pri gradnji i rekonstrukciji.

Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom (izletničkom) pomorskom prometu

Ovaj zakon regulira javni linijski pomorski prijevoz i sadrži odredbe koje se odnose na prava putnika, uključujući OSI i OSP. Važna odredba je pravo na besplatan prijevoz za pratitelje OSI na svim trajektnim linijama .

Praktične implikacije i obveze lučkih uprava I županijskih lučkih uprava

Iz navedenog pravnog okvira proizlaze jasne obveze za lučke uprave i operatore terminala u Republici Hrvatskoj:

• Uprave moraju osigurati da infrastruktura (pristupne ceste, pješačke staze, terminali, čekaonice, ukrcajne rampe) bude projektirana, izgrađena i održavana u skladu s tehničkim propisom o pristupačnosti građevina. To uključuje rampe, dizala, taktilne staze i prilagođene sanitarne čvorove 
• Operator terminala i prijevoznik dužni su osigurati besplatnu pomoć OSI i OSP pri dolasku u luku, kretanju unutar terminala, ukrcaju i iskrcaju s plovila. Ova pomoć mora biti dostupna i adekvatna .
• Informacije o redu plovidbe, uslugama i pravima putnika moraju biti dostupne u pristupačnim formatima, uključujući internetske stranice i mobilne aplikacije koje su u skladu sa Zakonom o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga .
• Osoblje koje dolazi u kontakt s putnicima mora biti educirano o potrebama OSI i OSP te o pravilnom načinu pružanja pomoći .

Mehanizmi zaštite prava putnika

U slučaju kršenja navedenih prava, putnici u Republici Hrvatskoj imaju na raspolaganju nekoliko mehanizama za podnošenje pritužbi:

• Agencija za obalni linijski pomorski promet (AZOLPP): je nacionalno tijelo nadležno za provedbu Uredbe (EU) br. 1177/2010 u Hrvatskoj. Putnici mogu podnijeti pritužbu Agenciji ako smatraju da su im prava uskraćena ili da im nije pružena adekvatna pomoć .
• Pravobranitelj je neovisno tijelo koje štiti, prati i promiče prava i interese OSI. U slučajevima sustavne diskriminacije ili nepridržavanja standarda pristupačnosti, Pravobranitelj može poduzeti mjere.

Zaključak

Pravni okvir Europske unije i Republike Hrvatske jasno definira obveze lučkih uprava i operatora putničkih terminala u osiguravanju pristupačnosti za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti. Od Uredbe (EU) br. 1177/2010, koja jamči prava putnika, do Zakona o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga i Tehničkog propisa o pristupačnosti građevina, koji postavljaju konkretne tehničke standarde, zakonodavstvo je usmjereno na stvaranje inkluzivnog prometnog sustava.

Tvrdnje o pružanju „sve pomoći“ moraju biti potkrijepljene dosljednom primjenom propisa u praksi, što uključuje ne samo fizičku pristupačnost infrastrukture, već i adekvatnu asistenciju i informiranje. Kontinuirani nadzor i mogućnost podnošenja pritužbi ključni su za osiguravanje da se prava OSI i OSP u potpunosti poštuju.

Milo Miklaušić, kap.

PROČITAJTE JOŠ:

Korčulanin s invaliditetom: “Nisam mogao izići s trajekta u splitskoj luci, ovo je strašno” - Lučka uprava: “Nije istina, osiguravamo svu pomoć!”

Na adresu redakcije stigla nam je priča jednog čitatelja sa invaliditetom donjih ekstremiteta koji kaže da je doživio neugodno iskustvo u splitskoj luci prilikom izlaska iz trajekta “Oliver”. Muškarac star 35 godina zove se Ante Surjan i dolazi iz Blata na Korčuli. Kaže kako je 14. travnja s

Morski HRJosip Tokić

Korčulanin s invaliditetom odgovara: “Ovo je istina o pristupačnosti u splitskoj luci: “Službenik mi je rekao da zovem televiziju, a sada se pretvaraju da brinu o invalidima!”

Nakon što smo objavili priču Ante Surjana, 35-godišnjaka iz Blata na Korčuli koji je zbog invaliditeta donjih ekstremiteta doživio neugodnost u splitskoj luci, strasti se ne smiruju. Podsjetimo, Ante je optužio Lučku upravu Split (LU) za onemogućavanje pristupa taksiju do trajekta “Oliver”, dok su iz LU Split promptno

Morski HRJurica Gašpar