>
  3 min. čitanja

STUDIJA DOKAZALA Zbog klimatskih promjena ugrožen uzgoj morskih plodova – Pogledajte koga će najviše pogoditi

STUDIJA DOKAZALA Zbog klimatskih promjena ugrožen uzgoj morskih plodova – Pogledajte koga će najviše pogoditi
Foto: Wikimedia / Ilustracija

Uzgoj morskih plodova, poput lososa i dagnji, pasti će na globalnoj razini za 16% do 2090. godine ukoliko se hitno ne poduzmu mjere za ublažavanje klimatskih promjena, pokazala je nova studija Sveučilišta Britanske Kolumbije. Procjenjuje se da će najdeblji kraj u ovoj priči izvući zemlje poput Kine, Norveške i Nizozemske.

Marikultura često se smatra svojevrsnim lijekom za problem iscrpljenih ribljih fondova u oceanima i morima, a prema statistici potražnja za morskim plodovima svake godine rapidno raste. Klimatske promjene već su počele negativno utjecati na ovu vrstu gospodarstva, upozorava glavni autor studije i istraživač na Institutu za ocean i ribarstvo doktor Muhammed Oyinlola.

Foto: Ribogojilište u Vijetnamu/Pixabay

– Ako nastavimo ovim tempom koristiti fosilna goriva, uzgoj riba i školjaka povećat će se do 2050. godine tek za 8%, ali će zato do 2090. pasti za više od 16%. Kada bi se odmah krenulo s ublažavanjem klimatskih promjena, odnosno kada bi se odustalo od fosilnih goriva, stopa rasta marikulture do sredine ovog stoljeća porasla bi za 17%, a do kraja stoljeća za čak 33% u odnosu na 2000. godinu – naglašava Oyinlola.

Model po kojem je rađena studija uzima u obzir više faktora – od promjene temperature mora, prikladnih područja za širenje marikulture u budućnosti do potražnje za ribom i ribljim proizvodima. Studija je obuhvatila 70% svjetske marikulture do 2015. godine, s naglaskom na zone gdje se odvija najveća svjetska proizvodnja morskih plodova.

Naravno, klimatske promjene neće jednako utjecati na sve proizvođače. Scenarij u kojem se emisija štetnih plinova ne bi smanjila najteže bi pogodio Norvešku, Mijanmar, Bangladeš, Nizozemsku i Kinu, koje bi mogle doživjeti pad proizvodnje od 40 do čak 90%.

Foto: Ribogojilište u Norveškoj/Pixabay

Ima i proizvođača kojima klimatske promjene neće toliko naštetiti.

– U regijama koje proizvode više školjkaša, negativan utjecaj klimatskih promjena biti će manji. Zemlje koje su bazirane na uzgoju ribe, poput lososa i tuna, negativan utjecaj biti će veći zbog smanjenja opskrbe ribljim brašnom i ribljim uljem – napominje autor studije dodajući da u najpogođeniju skupnu spadaju još i Finska, Čile te Island.

Rješenje u vegetarijanskoj ishrani ribe?

Studija je, osim apokaliptičnog scenarija, ponudila i učinkovito rješenje u vidu vegetarijanske ishrane riba iz uzgoja, koje bi se umjesto ribljim brašnom hranile sojom i drugim biljnim pripravcima. Kada bi samo četvrtina riba iz uzgoja prešla na vegetarijansku ishranu uz nisku emisiju štetnih plinova, globalna proizvodnja do 2050. povećala bi se za 25%.

Bez smanjenja emisije štetnih plinova, ali uz vegetarijansku prehranu proizvodnja bi do 2050. skočila za 15%.

– Marikultura prilagođena klimi uključivala bi uzgoj onih vrsta koje ne ovise o ribljem brašnu i ribljem ulju, poput školjaka i algi. Općenito uzgoj vrsta koje se mogu hraniti biljnom prehranom također pomaže u smanjenju izloženosti morske hrane klimatskim rizicima – naglašava dr. William Cheung, direktor Instituta za ocean i ribarstvo.

Znanstvenici uključeni u studiju slažu se u jednom – bez obzira na rezultate studije i rješenja koja je ona ponudila, ukoliko ljudska vrsta isti čas drastično ne smanji korištenje fosilnih goriva koji ispuštaju najveće emisije štetnih plinova, nema tog rješenja koje će osigurati marikulturu u budućnosti.

K.B.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.