ŠTO (NI)JE DOZVOLJENO? Sidrenje mini-kruzera i jahti u uvalama van dozvoljenih sidrišta i vezivanje za stabla

Svake godine u ovo vrijeme pojavljuje se problem nautičara koji se privezuju za stabla i bacaju sidra gdje god stignu. To ne bi bio ni problem da nautičara nije toliko, te da se na taj način privezuju sve veći brodovi, a posebno mini-kruzeri.

- Može li se istražiti legalnost sidrenja mini kruzera u zaljevima i uvalama van dozvoljenih sidrišta? Je li moguće da se ovoliki brodovi smiju privezati za stabla i stijene i okupirati cijele uvale bez sankcija inspekcija ili kapetanija? Brod Freedom u prilogu - pišu nam mještani Bobovišća na Braču.

- Isto tako, kako je regulirano privezište i sidrenje za manje brodove, ali van sidrišta? Ukoliko je na sidrištu dozvoljeno 13 brodova, kako je moguće da ih bude i do 24? - pitaju se.

Podsjetimo, na mjestima gdje je zabranjeno sidrenje, kazne će ispisati pomorska policija ili Lučka kapetanija, sukladno Pomorskom zakoniku. No za privezivanje na stijene ili stabla u zaštićenom području, upravo vas mogu kazniti čuvari prirode iz područja koje je zaštićeno.  

Lučki kapetani na sve ovo imaju jednostavan odgovor: "Ako nešto nije striktno zabranjeno, onda je dozvoljeno" i toga se drže prilikom eventualne prijave na slične događaje i mogućeg sankcioniranja nautičara. No što ako je ovo prijetnja sigurnosti plovidbe? Tada se odluka o sanckijama donosi na terenu.

Slijedom upita nautičara, postavili smo pitanje Upravi sigurnosti plovidbe:

Kolika je duljina konopa kojim plovilo može biti privezano za obalu, odnosno na kojoj maksimalnoj duljini takvo plovilo smije biti, a da je iza njega sve do obale privezan konop?

Kolika je maksimalna duljina privezanih artikala za zabavu, pomoćnih čamaca i slično, dozvoljena u teglju ili s plovilom u mirovanju?

Ministarstvo: "Ne smiju ometati plovidbu"

Pravilnikom o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (članak 52. stavak 2) propisano je kako plovni objekt može biti privezan izvan luke isključivo na način da ne ugrožava sigurnost plovidbe, ljudske živote, imovinu, obalu i morski okoliš, dok je stavkom 3. istog članka propisano kako je sidrenje, osim u područjima gdje je zabranjeno, dozvoljeno isključivo na način da ne ugrožava sigurnost plovidbe, ljudske živote, imovinu, obalu i morski okoliš.

Jednako tako, Pravilnikom o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom (članak 49. stavak 2.) propisano je kako se sidrenjem ne smije ometati plovidba drugih plovnih objekata.

Slijedom navedenog, a vezano uz privezivanje plovnog objekta uz obalu, nije propisana maksimalna udaljenost od obale na kojoj plovni objekt treba biti, odgovor je iz Ministarstva mora.

No, zanimljivo je da im se nije dalo istraživati vlastite pravilnike pa su nam pri kraju službenog odgovora, odgovorili krivo!

"Slijedom navedenog, a vezano uz privezivanje plovnog objekta uz obalu, nije propisana maksimalna udaljenost od obale na kojoj plovni objekt treba biti", odgovor je iz Ministarstva mora.

Točan odgovor nalazi se u izmijenjenom i dopunjenom Pravilniku o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom, koji u članku 48. vrlo jasno i nedvojbeno definira:

Brodovi, jahte, brodice i hidroavioni prilikom plovidbe unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske ne smiju se približavati obali, i to:

– brodovi i hidroavioni, na udaljenost manju od 300 m;

– jahte na udaljenost manju od 150 m;

– motorne brodice i jedrilice na udaljenost manju od 50 m.

Jahte i brodice moraju ploviti na udaljenosti većoj od 50 m od ograde uređenog kupališta, odnosno 150 m od obale prirodnog kupališta.

Drugim riječima, brodovi koji se privezuju uz stabla i stijene uz samu obalu, ne samo da krše hrvatske zakone, već ugrožavaju kupače i sigurnost plovidbe!

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

BAHATOST MINI KRUZERA Sidre se u posidoniji i vezuju za stabla zaštićenih Paklinskih otoka, a u Hvaru “grade” barikade u luci!

HVAR/PAKLINSKI OTOCI - “Ovo je svakodnevica na Paklinskim otocima. Brodovi vezani za stijene i stabla zauzimaju pola ulaza u uvale, a policija i kapetanija prolaze i ništa”, žale nam se ovih dana Hvarani. - Kako su Paklinski otoci Zaštićeni krajobraz pod upravom Javne ustanove Krš i more, postoji tabla

Morski HRJurica Gašpar