Središte Pazina godinama je skladište za tisuće tona talijanskog otpada uvezenog na sumnjiv način

Kroz dobro nam znanu pretvorbu i privatizaciju, u Pazinu je 90-ih nestala Istraplastika. Tvrtka koja je hranila cijeli taj kraj, danas je skladište talijanskog smeća! Kakav nacionalni uspjeh!

Tisuće tona raznog otpada ondje stoje već sedam godina. Ekološka je to tempirana bomba u središtu grada, javlja HRT.

Kažu da su 70-e bile godine kada su se gradile najčvršće zgrade, nije se štedjelo na betonu tada. Pod teretom otpada ta se zgrada doslovce raspada.

- Za vrijeme COVID-a stanari obližnjih zgrada primijetili su neobične aktivnosti u napuštenim tvorničkim halama - rekao je Ivan Guštin iz Pazina.

- Gledao sam šlepere kako iskrcavaju i iskrcavaju otpad sa stražnje strane ovog kompleksa. Otprilike 4-5 šlepera dnevno i preko 500 šlepera u pola godine, od kraja 2019. do sredine 2020. otprilike - dodao je.

Alarmiraju otad nadležne, no otpad stoji. Tko je nadležan, tko je kriv, tko će platiti sanaciju, pitanja na koje odgovora nema već sedam godina?

Tko je odgovoran za otpad?

Slovenac koji je zgradu nakon privatizacije kupio, tuži "poduzetnika" koji je otpad zahvaljujući rastezljivim zakonima uskladištio i zatim nestao.

- Vlasnik prostora je pokrenuo parnični postupak zbog iseljenja, otkazao ugovore o zakupu, ali bilo kasno, jer je tvrtka ubrzo otišla u stečaj, podnio je kaznenu prijavu, postupci su u tijeku, objasnila je Biljana Grozdanić, odvjetnica vlasnika zgrade i najmodavca.

Pazinjani strahuju od požara, podno zgrade je trafostanica, a zgrada je slabo čuvana.

Pravi labirint otpada, na 10 tisuća četvornih metara nalazi se, prema elaboratu, četiri tisuće tona otpada. Više od 12 tisuća tona otpada.

Dozvolu za skladištenje izdala je 2019. Županija, na temelju tada valjanih zakona i propisa.

- Utvrđeno je da je društvo registrirano za predmetnu djelatnost te da je elaborat gospodarenja otpadom izrađen u skladu s propisima. Elaborat je sastavni dio izdane dozvole, stoji u priopćenju Odsjeka za odnose s javnošću Istarske županije.

Vrijeme je to bilo COVID-a, zemlja tada izvan Schengena, nepostojanje nadzora, pojedinci trljaju ruke. Država sada planira sanaciju novcem iz proračuna. Država od šest jedinica lokalne samouprave za sanaciju otpada na njihovu terenu očekuje sufinanciranje u iznosu od 10 posto. Pazin bi tako trebao platiti 800 tisuća eura za micanje ovog otpada što u Gradu Pazinu izaziva ogromno nezadovoljstvo.

I tako problem otpada, najunosnijeg posla na svijetu napokon ulazi u svijest Hrvata, i svi se pitaju kako to? Tko su krivci? Gdje su krivci? Tko će platiti? Dobro, izgleda da je jedino odgovor na posljednje pitanje vrlo jasan - porezni obveznici koji zaradili na tom otpadu nisu ništa.

J.T.

.