7 min. čitanja

SPASIOCA SVE MANJE, NASTRADALIH SVE VIŠE Na istarskim plažama ove godine preminulo čak 17 osoba!

SPASIOCA SVE MANJE, NASTRADALIH SVE VIŠE Na istarskim plažama ove godine preminulo čak 17 osoba!
Foto: Grad Pula

Od ukupno 185 uređenih plaža u Istri tek na svakoj petoj nalazi se po jedan spasilac, a neophodna dva spasioca djeluju na svakoj dvadesetoj plaži?! Zašto su spasioci plaćeni manje od prodavača na štandu, pa ih u rekordnoj turističkoj sezoni nemamo ni približno dovoljno? Zašto gotovo 30 godina na snazi imamo isti Pravilnik o kupalištima i zašto se ne ulaže u razvijanje sigurnosti destinacije? Tijekom istraživanja Istra24 doznaje da su sve nadležne službe na izrazito nepovoljnu situaciju na terenu bile upozorene još prošlog kolovoza

- Iz informacija kojima raspolažemo, a navedene su u ovom dokumentu, vidljivo je da se ni na četvrtini od ukupnog broja istarskih plaža (svega 21%) ne nalaze spasioci, a kamo li ispravno organizirana Spasilačka služba na moru, što za regiju kojoj je glavna djelatnost promocija sigurnog turizma nije nimalo pohvalna činjenica. Ovim informacijama htjeli bismo skrenuti pažnju nadležnim tijelima o lošem stanju sigurnosti na plažama, a vjerujem da nam je zajednički cilj promovirati sigurnu turističku destinaciju - stoji, među ostalim, u upozorenju koje je Sebastijan Labinjan, regionalni koordinator službe spašavanja života na vodi Istarske županije tijekom prošlogodišnjeg kolovoza poslao Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Istarskoj županiji i Lučkoj kapetaniji Pula.

Svi su se redom oglušili na njegov apel.

U međuvremenu, stigla nam je i nova te, prema svemu sudeći, rekordna turistička sezona. Na Labinjanov apel vratit ćemo se kasnije. Idemo sad na brojke.

Ove godine 19 slučajeva oživljavanja nakon utapanja - Samo dvije osobe spašene

Ove je godine, zaključno s 10. kolovoza, Zavod za hitnu medicinu Istarske županije zabilježio 19 slučajeva oživljavanja nakon utapanja u moru. Dva su od njih za rezultat imala spašavanje života, što znači kako je preminulo 17 osoba.

U istom periodu prošle godine na istarskim plažama preminulo je 13 osoba, 2020. njih devet, a 2019. godine bilježili smo 11 preminulih.

Riječ je, naime, o osobama koje su bile bez znakova života po dolasku hitne pomoći. Prošle godine takvih je slučajeva bilo ukupno 13.

S druge strane, slučajeva u kojima su se osobe utapale i pritom nagutale mora, ali su bile pri svijesti, ove godine bilo je čak 33. Lani samo deset.

Sebastijan Labinjan s pravom je, čini se, i na vrijeme, upozoravao nadležna tijela.

Podatke koje smo naveli zatražili smo nakon smrtnog slučaja koji se u nedjelju, 7. kolovoza, dogodio na plaži ispred hotela Park Plaza Belvedere u Medulinu. Djelatnici hitne službe sedamdesetpetogodišnjeg Slovenca, kojeg su kupači izvukli iz mora u besvjesnom stanju, oživljavali su sat vremena. No, nažalost, bezuspješno.

Postavlja se pitanje zašto je koncesionar spomenute plaže, Arena Hospitality Group, u rekordnu turističku sezonu odlučio ući bez ijednog spasioca na plaži, pa smo to i upitali Manuelu Kraljević, članicu Uprave i direktoricu marketinga i prodaje AHG-a.

Znatno veća potražnja od broja licenciranih spasioca

U telefonskom razgovoru za Istra24 pojasnila je kako spasilac nije bio prisutan u tom trenutku, što ne znači da ga nema uopće. Naime, tvrtka trenutno ima 13 spasioca od kojih su dva licencirana, a dvojica su u mobilnom timu na električnim romobilima te su svi oni raspoređeni na 9 lokacija.

Jedini ovlašteni subjekt za licenciranje spasioca je Crveni križ i s njima smo u svakodnevnom kontaktu, no nažalost situacija na tržištu rada za licencirane spasioce nije povoljna jer je puno veća potražnja od broja licenciranih spasioca.
Nadalje, u hotelu Park Plaza Belvedere Medulin nalazi se defibrilator i u svakoj smjeni postoji po nekoliko osoba iz više hotelskih odjela educiranih za rukovanje njime, a sve prema Zakonu o zaštiti na radu Republike Hrvatske

- Razlozi ovogodišnjeg povećanja broja naših intervencija na istarskim plažama zasigurno su veće gužve i vrućine no prethodnih godina, ali i sve manji broj spasioca. Kad bi se unesrećenu osobu održavalo na životu do dolaska hitne, šanse da osoba ostane živa bile bi tri do četiri puta veće. Naime, ako se ništa ne poduzima do dolaska hitne pomoći, šansa da će osoba preživjeti svakom je minutom manja za 10 posto, govori doktorica Gordana Antić, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije.

U odnosu na površinu obale i veliki broj udaljenih i zabačenih plaža, definitivno nemamo, drži Antić, dovoljan broj spasioca.

Da je po tom pitanju situacija u Istri i više nego zabrinjavajuća najbolje zna već spomenuti Sebastijan Labinjan, regionalni koordinator službe spašavanja života na vodi Istarske županije, a u sklopu istarskog Društva Crvenog križa.

"Godinama se sustavno radilo na tome da danas nemamo dovoljno spasioca"

- Istina, spasioca ima sve manje. To i ne čudi uzmemo li u obzir kako se godinama sustavno radilo na tome. Konstantno im se smanjivala satnica. Trenutno se ona kreće između 26 i 50 kuna, no to vam ovisi o koncesionaru plaže ili jedinici lokalne samouprave. Dakle, svatko tko u sezoni radi kao prodavač na kakvom štandu – može zaraditi znatno više. Da ne govorim o rizicima posla, veli Labinjan.

Ove godine o istarskim plažama tako brinu 104 spasioca. Među njima je, već nekoliko godina, 80 posto stranaca koji u Istru dolaze raditi iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Srbije.

- Koncesionari plaža odnosno kupališta sami odlučuju o njihovom sadržaju. Međutim, prema prestarom Pravilniku iz 1995. godine koji je i dalje na snazi, dužni su imati organiziranu Spasilačku službu i dovoljan broj spasioca. Kod nas je to izuzetak, a ne pravilo. Od 185 plaža koliko ih je u Istri definirano kao kupališta, manje od 20 posto njih pokriveno je jednim čovjekom. Od lani kada sam sastavljao svoje upozorenje pali smo za jedan posto. Osim toga, jedan čovjek nije dovoljan, trebale bi biti barem dvije osobe na istoj lokaciji u svakom trenutku, pojašnjava Labinjan.

Izuzeci koji se pridržavaju pravila jesu Općina Medulin, i to na pet svojih plaža te, od ove godine, i Grad Pula na četiri gradske plaže.

Grad Pula je za svoje potrebe ove godine angažirao 15 spasioca i tri voditelja spasilačkih postaja na kupalištima Hidrobaza, Stoja, Valkane i Mornar, i to za razdoblje od 15. lipnja do 15. rujna. Lani ih nije bilo uopće.

Na području Općine Medulin nalazi se 21 plaža, neovisno o koncesionarima. Isti je slučaj i isti broj plaža i na području grada Pule.

Foto: HCK

Isti Pravilnik na snazi gotovo 30 godina?!

- Poneki spasilac na ponekoj plaži sigurno ne podrazumijeva organiziranu Spasilačku službu. A o Pravilnicima koji su stariji od naših spasioca ne znam ni sam što bih pametnog mogao reći. Valjda to govori dovoljno o našim strategijama razvoja turizma - kaže Labinjan.

Dakle, koncesionar bi, prema Pravilniku, za svaku plažu trebao imati službeni dokument Procjene rizika koji se izrađuje upravo u špici sezone kako bi svi faktori bili uzeti u obzir. Njime se definiraju nadzorne točke te broj spasioca koji će biti prisutan na svakoj od njih, s tim da ih nikad ne smije biti manje od dvoje te svi moraju biti educirani za rukovanje defibrilatorom.

- Bez obzira na Pravilnik, kod nas je rijetkost da plaža ima dva spasioca. Koncesionare nitko ne kontrolira pa si pravila ionako određuju sami. Moram ovdje naglasiti da svi naši spasioci znaju rukovati defibrilatorima. Zakon ne definira ni defibrilatore u hotelima, a ja mogu samo pretpostavljati da bi nedjeljni slučaj u Medulinu možda ipak imao drugačiji ishod da je na plaži bio spasilac te da je isti koristio defibrilator. Pitam se pak zanimaju li nas još koje brojke osim brojki noćenja? Ukratko, siguran turizam moći ćemo promovirati onda kada ga budemo ostvarili, zaključuje Labinjan.

"Korištenje defibrilatorom stvar je opće kulture"

- Da pojasnimo, defibrilator se sam uključuje kod srčanog udara, ali nikad ne može štetiti. Hoteli ga, koliko mi je poznato, nisu dužni imati, a kampovi koji ga imaju dobit će zvjezdicu više. Nažalost, u tom dijelu imamo još mnogo posla. 2019. godine započet je projekt kojim je tisuću ljudi trebalo biti educirano za rad s defibrilatorom, no korona je sve zaustavila. Stava sam da treba krenuti od osnovnih škola. To bi trebala biti stvar opće kulture, uzmemo li u obzir da edukacija traje svega četiri sata - veli doktorica Antić.

Podsjetila nas je na prošlogodišnji slučaj kada su na Fratarskom otoku kraj Pule kupači spasili život čovjeku održavajući ga na životu s tri „šoka“ do dolaska hitne pomoći. Da to nije učinjeno, njihov bi dolazak, kaže, definitivno bio uzaludan.

- Moram primijetiti da stranci znaju bolje rukovati defibrilatorom od domaćih stanovnika koji nisu ni dovoljno informirani o tome gdje se sve takvi uređaji nalaze. Također, moram reći da otkako je Maistra educirala stotinu svojih djelatnika te postavila tridesetak automatskih vanjskih defibrilatora, bilježimo značajniji pad broja pozivanja s njihovih koncesijskih područja, zaključuje Antić.

Za nadziranje koncesionara zadužena - Lučka kapetanija

Pravilnik Ministarstva mora o kojem, pak, govori Sebastijan Labinjan na snazi je, dakle, od 1995. godine, a odnosi se na uređene plaže i kupališta te definira postojanje spasioca na plažama.

- Nadležnost nad njegovim provođenjem ima Lučka kapetanija koja je zadužena za nadziranje tog područja, pojašnjava. U ovom slučaju riječ je o Lučkoj kapetaniji Pula.

Kaže  i kako su, prema njegovim saznanjima, Lučke kapetanije Split i Šibenik prilično ozbiljno shvatile svoju ulogu nadziranja koncesionara plaža.

Želeći upozoriti nadležne na sve manjkavosti istarskog sustava, sam je prošle sezone pripremio vlastitu analizu ulomak koje stoji na početku našeg članka te ju je poslao Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Istarskoj županiji, Lučkoj kapetaniji Pula te Turističkoj zajednici Istarske županije. Odgovor je dobio samo s potonje adrese. Zahvalili su mu se na upozorenjima te ga podsjetili da oni nisu koncesionari plaža.

Uz postojanje županijskog Odjela za turizam, Istarske razvojne turističke agencije, pa i Master plana turizma Istarske županije od 2015. do 2025. godine, posve je nejasno kako se nitko od županijskih djelatnika nije zainteresirao za Labinjanov prošlogodišnji apel, piše Istra24.

Dapače, situacija na koju njime upozorava od prošle je godine postala – samo gora.

Martina Pereša

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.