10 min. čitanja

Šef uprave ribarstva: “Vrlo je važno da inspektori utvrde što više prekršaja – Prijavljujte sve nepravilnosti!”

Šef uprave ribarstva: “Vrlo je važno da inspektori utvrde što više prekršaja – Prijavljujte sve nepravilnosti!”
Foto: Morski HR / RTL Digital

Afera s kupljenim libijskim tunama, koju je načeo zadarski ribarski inspektor Marko Pupić Bakrač, ozbiljna upozorenja Europske komisije, nepravilnosti s iskrcajem plave ribe, tajni razgovori najviših vladinih dužnosnika s ribarima u kafani o ribolovnim jurisdikcijama u Savudrijskoj vali, više su neko dovoljni razlozi da pozovemo u goste ministricu poljoprivrede Mariju Vučković. Iz njenog ureda su nam još prošli tjedan potvrdili: „Ministrica ne bježi od javnosti i rado će se odazvati.“ No dan prije emisije, a svega sat nakon što smo joj poslali pitanja, odjednom su se pojavile izvanredne i neodgodive obaveze.

Vrući krumpir gostovanja u emisiji Morski TV prebacio je tako ured ministrice na itekako kompetentnu osobu, no ostaje gorak okus u ustima, zbog prethodno neispunjenog obećanja. Ravnatelj uprave ribarstva Ante Mišura, javno je i jasno odgovorio na neka od aktualnih i gorućih pitanja za ribarski sektor u Hrvatskoj.

Zašto je uopće došlo do problema s uzgojem tuna u Hrvatskoj?

– Mislim da je o tunama u medijima sve već rečeno, gdje je Europska komisija iskoristila svoje pravo, nakon revizije koja je bila 2019. godine i gdje su se utvrdile određene nesukladnosti, posebno kroz “checking”. Trebalo je s broda pratiti snimke, pogotovo ako se radi o 10 posto razlike, da se pokrenu istrage. Što se toga tiče, mi smo te dijelove koje je EK našla 2019. ispravili, međutim sad moramo još pokrenuti prijave od 2016. do 2019., za to proteklo razdoblje, s obzirom na taj dio razlike koji se utvrdio od 10 posto. Izmijenit ćemo neke dijelove u Pravilniku, da se uskladimo s uredbama i nakon toga očekujemo da do 9. travnja moramo poslati izvješće. Odgovor do tada mora biti gotov, a mi moramo proći svu proceduru, i kroz Vladu, da bi na kraju putem sustava išao u tom roku do EK.

Ribarski inspektor doduše upozorava na nešto što se događalo 2020. godine, dakle godinu poslije. Vi naprotiv tvrdite da nema nikakvih protuzakonitosti, no ako se dogodi nova situacija u kojoj EK eventualno utvrdi nepravilnosti, to bi sad već bilo drugi put?

– Pa ne, mi moramo poslati naše očitovanje; što smo mi napravili, kako smo napravili i što je utvrđeno. Kad će Komisija pogledati taj dokument, onda će vidjeti je li to ono što ona želi i tada će zaključiti je li taj dokument zatvoren ili nije. Iskreno se nadam da će sve ovo što ćemo mi poslati dovoljno da se taj dokument zatvori – kaže Mišura.

U dokumentima koje smo objavili na portalu Morski HR, vidljivo je da su naknadno upisivani datumi u evidencije uvoza tuna. Pokazali smo za usporedbu također i uobičajene dokumente kao primjer kako bi se oni trebali ispunjavati, no u ovim spornima se radi u datumskoj razlici o nekoliko mjeseci. Možemo li to demistificirati?

– Možemo. Znači, riba kad je stigla, ona već mora imati dokumente. Jedan je proces kad brodovi u Jadranu love i svi su dokumenti naši. Međutim, ovdje su ribolov vršili libijski brodovi koji moraju imati dokumente. Zatim je riba tegljačima išla na Maltu, pa su tegljači došli do nas. Znači, svi ti dokumenti moraju već postojati u redoslijedu koji je u sustavu ICCAT-a. Svi ti dokumenti postoje i mi smo morali sve to provjeriti. Inspektori su morali provjeriti, svaki mora imati zapisnik koji pak mora biti potpisan i utvrđen. A dokumenti koji se nalaze u aplikacijama, to su pomoćni dokumenti u kojima se navode svi oni podaci koji su u službenim dokumentima. Dakle, mi nismo mogli pisati dokumente o ulovu libijskog broda ili tegljenja, a tamo su i regionalni promatrači i kapetani, isto kao i kod nas. Kad se sve utvrdilo, komunicirana je Malta, Italija, a na kraju i Libija kao treća zemlja (jer oni nisu EU) i na kraju Libija određuje što će biti s ribom ako se utvrde neke stvari; ima li puštanja, a bilo je dijelom puštanja i mi smo to odradili sukladno odluci libijske države – pojašnjava Mišura.

Zašto su te dokumente potpisivali službenici Ministarstva, umjesto ribarskih inspektora kojima je to posao?

– To je pomoćni dokument kojeg može potpisati, ali bitno je da zapisnik i sve ono što je utvrđeno, mora potpisati ribarski inspektor.

Ribarski inspektor Marko Pupić Bakrač

“Možemo imati najbolje zakone i pravilnike, ali ništa ne vrijedi ako se na terenu ne utvrdi prekršaj”

Nije se ta priča ni ohladila a Marko Pupić Bakrač je načeo već drugu. Radi se o nepravilnostima u iskrcaju sitne plave ribe, koje je u jednom dijelu potvrdila i ministrica?

– Kad god imate bilo koju djelatnost, u njoj ima i prekršaja. Ključna stvar je inspekcija. Mi možemo napisati najbolje zakone i pravilnike, ali ako se na terenu ne utvrdi prekršaj, onda to ništa ne vrijedi. Znači, vi ne možete nekoga kazniti zato što piše u pravilniku, ako nije utvrđeno na terenu, ako nije sastavljen zapisnik i poslan optužni prijedlog, prema sudu. Postoje pravila iskrcaja ne samo za plavu, nego svu ribu. Malim plovilima, da im bude jednostavnije, iskrcavaju ribu na mjestu iskrcaja, odnosno priveza. Svi veći brodovi moraju doći na iskrcajno mjesto, a neki mogu vagati ribu na brodu, ukoliko su ovlašteni. Zbog toga na uzgajališta mogu ići samo ovlašteni ICCAT brodovi. Prije su mogli ići direktno na uzgajalište, ali sad ne mogu, već moraju doći na iskrcaj i pričekati ako je inspektor tamo da provjeri vaganje i uzorak koji mora ostati sve do kraja iskrcaja na uzgajalištu. Čim brod ulazi na uzgajalište, automatski se pali alarm u našem monitoring centru, tako da i u tom trenutku inspektor može biti aktiviran i utvrditi je li došlo do nekog prekršaja.

Što je s Pupićem Bakračem? Bilo je priče o tome da će biti suspendiran.

– Ne, gospodin Pupić Bakrač nije suspendiran. Koliko znam, od svog nadređenog je pozvan na razgovor da se dogovore o daljnjem radu.

I dalje će raditi kao inspektor?

– Da. Ali ja bi još napomenuo: Vrlo je važno da inspektori utvrde što više prekršaja, da se odgovore svi koji rade prekršaje i da shvate da to ne mogu raditi. Jer ukoliko se utvrde prekršaji, postoje kazneni bodovi, koji su vrlo važni jer jednom kad ih skupite, ne možete se javljati ni na fondove, a u drastičnoj situaciji možete izgubiti i povlasticu. Zato je vrlo važno da inspektori utvrde i jave situaciju o stvarnom stanju – kaže Mišura i dodaje da inspektori nemaju potrebe da to rade javno, već imaju alate, pošto su nezavisni, da svugdje gdje dođu i obavljaju svoj posao, utvrde ako ima nepravilnosti.

Pitanje za ministricu koja je trebala biti gošća, pripremio je i savudrijski ribar Daniele Kolec. Njega zanima zašto Hrvatska nema ribarske burze i zašto ribari moraju fiskalizirati račune?

– To je pitanje trgovine ribe. Najbolji način bi bio okrupnjivanje ponude, da se ribari udruže u organizacije proizvođača. Tada intenzitet potpore ide na 80 posto. Mislim da se na taj način može okrupniti ponuda, povećati cijena i poboljšati rezultat. Nažalost, gradnja burze nije dozvoljena kroz financiranje Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, nego postojeće. Budućnost je, dakle u okrupnjivanju ribara. Dobre su elektronske burze, ali ribari se moraju udružiti sami – odgovorio mu je Mišura.

Što se fiskalizacije tiče, Mišura kaže da su na početku pandemije olakšali ribarima tako što su im odobrili prodaju većih količina ribe s broda, no propis kaže da tu mora biti i fiskalna blagajna.

Foto: RTL Digital

Sporni ribolovni alati

Struka naime tvrdi da je Hrvatska doslovce izmuljala izuzeće od Mediteranske uredbe o zabrani korištenja povlačnih mreža unutar 1,5 morske milje od obale i to s argumentima da su mreže potegače tradicionalan način izlova. Kad smo Ministarstvu poljoprivrede svojedobno postavili pitanje „što je to tradicionalno u hidrauličkom izvlačenju migavica i zašto su odobrene pošte koje su obrasle morskim cvjetnicama kad to EU uredbama nije dozvoljeno?“, odgovorili su nam potvrdno da se „moderni način rada s mrežama potegačama razlikuje od izvorne tehnike rada „na krok“, kako u dinamici i tehnici ribolova, tako i u ponašanju ribolovnog alata prilikom povlačenja. No, isto tako valja imati na umu da se hidraulična vitla koriste u ribolovu potegačama već više desetljeća, odnosno prije pristupanja EU“. Dakle, tradicionalno je sve što je bilo prije ulaska Hrvatske u Uniju?

– Tradicionalan je ribolov, ali naravno da ribolov napreduje, pa tako i plivarica, koća i potegača. Međutim, moram reći da je, što se toga tiče, poštivana u potpunosti procedura koja mora biti. Napravljeni su svi monitorinzi i plan upravljanja. Predostrožno je smanjena količina alata i ribara za 87 posto, a isto tako je prije ulaska u EU bila dozvoljena cijela morska površina, a sad su određene samo neke pošte. Sad imamo novo produljenje derogacije na dvije godine, gdje je drastično smanjen broj pošta. Broj ribara je zasad ostao isti – odgovara Mišura.

Pritišće li vas ribarski lobi? Niste mi ovdje ništa demantirali, a dapače, ribarski stručnjaci koji su izrađivali studije o tradicionalnom ribolovu, izričito su govorili da nema ništa tradicionalno u načinu kako se danas vrši ribolov mrežama potegačama.

– Dobro, ali to su alati koji su bili. Oni su prije EU se koristili i postoji u Mediteranskoj uredbi derogacija, da se oni mogu koristiti na određeni način ako se izrade svi potrebni dokumenti, monitoring. Sve je izrađeno i pripremljeno. Ponavljam, zbog predostrožnosti je drastično smanjena količina alata i prostor, a isto tako i svaki taj brod, iako su mali, moraju biti opremljeni uređajem za praćenje (VMS).

Još je tu nedoumica, poput ribolova na haklanje? Oni koji tako love, kažu da ne krše zakon, dok struka kaže da rampin, odnosno trokuka nije na popisu dozvoljenih alata, pa je samim tim i zabranjena. Ajmo to razjasniti…

– Zabranjeno je! Rampin ili trokuka nije dozvoljen alat, a haklanje je zabranjeno u Zakonu o slatkovodnom ribarstvu. Bez obzira što je to na moru, zato što nije uvršteno u pravilnik o gospodarskom ribolovu. Taj alat se trenutno ne smije koristiti.

Jabučka kotlina kao primjer dobre prakse

Hoće li se proširiti zaštita i na neka druga područja?

– Kad gledate na to da je “No take zona” svega jedan posto Jadranskog mora, a rezultati su tako dobri, to pokazuje da je ovo jedan jako dobar način zaštite. To je značajno mrijestilište. Već se sad vidi dobar oporavak populacija oslića, grdobine, škampa i kozice, a struka kaže da se vidi i oporavak lisnjača, što pokazuje da je stok dobar. Mislimo da je to jedan način s kojim bi trebalo ići dalje u zaštitu ne samo Jadrana, već i Mediterana. Ovaj pristup gdje su najprije znanstvenici jako dugi niz godina imali monitoring i istraživanje tog područja je jako dobar. Nakon toga su dvije administracije Italije i Hrvatske zaštitili Jabučku kotlinu. Nakon privremene, 2021. ona je dobila trajnu zaštitu. Stoga moramo sada ići dalje i na druga područja, jer do 2030. po Direktivi raznolikosti moramo zaštititi 30 posto Jadrana.

Radi zaštite lista ima tu prostora i u našem gospodarskom pojasu na sjeveru. Mi sad pričamo o Jabuci, ali kad je kočarski ribolov u pitanju, mi imamo skoro 40 posto zaštićenog područja u unutarnjem moru, gdje su 6 mjeseci to zabranjena područja, a ostalih 6 mjeseci se smije loviti samo nekoliko dana. Što se tiče plivaričarskog ribolova, gotovo im je cijelo unutarnje more zabranjeno za velike brodove, a izuzeti su manji brodovi od 12 metara. Naša plivaričarska flota je jača od talijanske i spadamo u jednu od jačih flota Mediterana, dok Talijani imaju jaču koćarsku flotu – kazuje Mišura.

Foto: RTL Digital

Subvencionirana obnova ribarske flote

Magistar ribarstva, sam je ribar i naš suradnik, Petar Baranović šefa uprave ribarstva je pitao priprema li hrvatska Vlada i resorno ministarstvo bilo kakav program mjera podrške i potpore hrvatskim profesionalnim ribarima da obnove svoju flotu, rekonstruiraju plovila, sagrade nova i rashoduju ona koja su već odavno prestara i preopasna?

– Naša je flota u prosjeku 38 godina stara. Inače su mediteranske flote između 33 i 38 godina. Prije ulaska u EU imali smo jedan model obnove flote, gdje se mogao obnoviti bilo koji segment. Tada je obnovljeno preko 50 brodova, a bilo je oko 300 milijuna kuna, jer se znalo kad se uđe u EU da sredstva potpore ne mogu ići za dvije stvari; izgradnja broda i rekonstrukcija broda. I nažalost, što se tiče ta dva dijela, to je zabranjena potpora u EU. Brodovi se mogu graditi i rekonstruirati, to je dozvoljeno, ali nije dozvoljena državna i javna potpora iz Europskog fonda.

Je li Hrvatska propustila vlak za pomoći ribarima u ovom dijelu?

– Baš je završio program 2013./14. godine i već se tad znalo da ulaskom Hrvatske u EU neće biti moguće rekonstruirati i izgraditi novi brod s potpornim mjerama. Zato je napraviljen taj projekt od 300 milijuna kuna, na koji se mogao javiti bilo koji segment. Mogli su se javiti svi. Bila je i jedna mjera zamjene sporohodnih motora, gdje smo onda dobivali kapacitet brodova u kilovatima, kojeg ne smijemo prijeći. To su bile mogućnosti koje su se tad mogle iskoristiti. Ono što je sad moguće je zamjena motora u jednom dijelu, međutim ta flota mora biti uravnotežena balansom, gdje se uzima u obzir broj brodova i stanje resursa.

Ajmo biti vrlo konkretni. Kako gospodin Baranović ili bilo koji drugi ribar može doći do potpore za novi brod?

– Iz sredstava potpore ne može. Dok god su uredbe vezane i gdje EK ima tzv. “red line”, zabranjena je rekonstrukcija izgradnje uz potporu – jasan je Mišura.

Iz kojih sredstava se isplaćuju naknade ribarima za period lovostaja, koliki je godišnji iznos tih naknada, po kojem principu se određuje tko će dobiti koliko i kako se kontrolira isplaćuje li poslodavac te naknade ribarima? Kakve su kontrole ribolova, što je postignuto do sad i kakvi su uspjesi inspektora na terenu? Ovo su još neka pitanja na koja je u emisiji Morski TV odgovorio šef uprave ribarstva Ante Mišura, a na kraju je opisao i jedan pozitivan primjer projekta Ministarstva poljoprivrede, o konzumaciji ribe u školama i vrtićima.

Više pogledajte u gornjem videu…

Morski TV

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.