Porezni teror ili red? Poduzetnici se pitaju: "Zašto država zbog sitnih grešaka gasi cijele poslove usred sezone?"

Udruga Glas poduzetnika posljednjih tjedana zaprima sve veći broj obraćanja poduzetnika koji upozoravaju na zatvaranje poslovnih objekata zbog, kako navode, manjih nepravilnosti.

Problem nije u tome treba li prekršaje kažnjavati. Treba. Problem nastaje kada posljedice kazne višestruko nadmaše težinu samog prekršaja.

Kada se usred turističke sezone zatvori kafić, restoran, trgovina ili drugi poslovni objekt, štetu ne trpi samo vlasnik. Zaposlenici privremeno ostaju bez posla, dobavljači bez narudžbi, gosti bez usluge, a država bez poreznih prihoda.

UGP zato traži jednostavan odgovor: zašto se odmah primjenjuje najstroža mjera?

U zahtjevu upućenom Državnom inspektoratu i Ministarstvu financija tražimo podatke o tome koliko je poslovnih objekata zatvoreno zbog nepravilnosti povezanih s fiskalizacijom, zbog kojih konkretnih prekršaja i na koliko dugo.

Tražimo i odgovor na pitanje primjenjuju li se prije zatvaranja blaže mjere, poput upozorenja, novčane kazne ili roka za uklanjanje nepravilnosti. Javnost treba znati u kojim se slučajevima zatvaranje smatra nužnim, a u kojima se nepravilnost može ispraviti bez zaustavljanja cijelog poslovanja.

Posebno tražimo objašnjenje kriterija prema kojima inspektori odlučuju o zatvaranju objekta. Jesu li ti kriteriji jednaki u cijeloj Hrvatskoj? Postoje li jasne upute za postupanje? Kako se osigurava da za isti ili sličan prekršaj jedan poduzetnik ne dobije upozorenje, a drugi zatvaranje?

Ako je netko pogriješio, neka odgovara. Ali zatvaranje poslovnog objekta nije kazna samo za vlasnika. Ono pogađa zaposlenike, dobavljače, goste i lokalnu zajednicu, dok država u razdoblju zatvaranja prestaje ubirati porezne prihode. Zato pitamo na temelju kojih analiza država zaključuje da je upravo zatvaranje objekta najbolje rješenje.

UGP je zatražio i podatke o tome vodi li se pri donošenju takvih odluka računa o razmjernosti kazne, visini nastale štete, okolnostima prekršaja, prethodnom poslovanju poduzetnika i tome je li nepravilnost počinjena namjerno ili je riječ o administrativnoj ili tehničkoj pogrešci.

Tražimo i analize koje pokazuju da je zatvaranje poslovnog objekta učinkovitije od drugih kazni. Ako takve analize postoje, treba ih objaviti. Ako ne postoje, opravdano je pitati na temelju čega se donose odluke koje mogu ozbiljno ugroziti poslovanje.

Poduzetnici ne traže oprost od odgovornosti. Traže jasna pravila, jednako postupanje i kaznu koja odgovara težini prekršaja. Jer država treba ispraviti nepravilnost, a ne zatvoriti cijeli posao.

Zbog jednog odreska ne ubija se krava, poručuju iz Udruge.

D.G.