Hrvatski sabor donio je 19. lipnja 2026. Prostorni plan isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru (NN 66/2026). Plan prvi put cjelovito uređuje prostorno planiranje našeg morskog područja i sadržajno dobro prati europsko pravo, ali kasni više od pet godina i ostavlja otvorena važna pitanja za priobalje i otoke.
Isključivi gospodarski pojas (IGP) obuhvaća, prema navodima ministra u saborskoj raspravi, oko 24 000 km². U tom prostoru Hrvatska nema puni suverenitet, nego suverena prava i jurisdikciju nad prirodnim bogatstvima i određenim djelatnostima, dok sve države zadržavaju slobodu plovidbe, prelijetanja i polaganja podmorskih kabela i cjevovoda.
Plan se donosi na temelju Direktive 2014/89/EU o prostornom planiranju morskog područja. Uređuje devet djelatnosti: akvakulturu, ribolovna područja, istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, podmorske kabele i cjevovode, pomorski promet, posebnu namjenu, očuvanje prirode i vrsta, podvodnu kulturnu baštinu te znanstvena istraživanja.
Za svaku je izrađen zaseban kartografski prikaz, a svi su objedinjeni sinteznom kartom.
Valja imati na umu da se u Narodnim novinama objavljuju samo Odredbe za provedbu, pa se ova analiza oslanja na njih.
Usklađenost s Direktivom. Odredbe gotovo doslovno preuzimaju obvezu iz čl. 8. Direktive da se odredi prostorna i vremenska raspodjela postojećih i budućih aktivnosti na moru.
Zaštita okoliša u obvezujućem tekstu. Plan je prošao stratešku procjenu utjecaja na okoliš i ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, a mjere ublažavanja prenesene su u same Odredbe. Primjerice, pri koćarenju u područjima ekološke mreže obvezni su uređaji za isključenje kornjača, a seizmička istraživanja počinju „polaganim startom” od 30 minuta. U eksploatacijskom polju „Izabela” ne smiju se provoditi od 1. svibnja do 1. srpnja radi zaštite gnijezdećih ptica.
Klimatska otpornost. Svi zahvati moraju uzeti u obzir porast razine mora, zagrijavanje mora i promjene morskih struja, uz fleksibilnost zoniranja.
Ograničenje ugljikovodika. Istraživanje i eksploatacija dopuštene su samo u postojećim poljima „Izabela”, „Sjeverni Jadran” i „Marica”, a nova polja nisu predviđena.
Istodobno korištenje prostora. Područja predviđena za akvakulturu do utvrđivanja pojedinih uzgajališta ostaju otvorena za promet, ribarstvo, kabele, znanstvena istraživanja i vojne vježbe.
Kašnjenje. Direktiva je zahtijevala da planovi budu doneseni do 31. ožujka 2021. Hrvatska je IGP proglasila u veljači 2021., odluka o izradi Plana donesena je 2024., a sam Plan 2026., dakle više od pet godina nakon roka. Zakonodavni je okvir pritom postojao još od 2017.
Slaba veza kopna i mora. Direktiva i Zakon o prostornom uređenju (ZPU) izričito traže koordinaciju kopnenog i morskog planiranja, no Odredbe se svode na jednu opću obvezu da se pri korištenju IGP-a, osobito bližeg obali, uzme u obzir utjecaj na krajobraz. Nema obvezujućeg mehanizma usklađivanja sa županijskim planovima ni s integriranim upravljanjem obalnim područjem.
Bez obnovljivih izvora energije. Praznina ne proizlazi iz samog Plana, nego iz ZPU-a, koji u morskom području zabranjuje planiranje vjetroelektrana i sunčanih elektrana. To nije formalna povreda prava Unije, jer Direktiva državama članicama ostavlja slobodu u izboru ciljeva, a ni propisi o obnovljivoj energiji ne traže izričito da se područja ubrzanog uvođenja odrede na moru. Ipak, Hrvatska se unaprijed odrekla jedne tehnologije energetske tranzicije pa kritiku treba usmjeriti ponajprije na ZPU.
Turizam i mineralne sirovine nisu posebne planske kategorije. Zbog udaljenosti IGP-a od obale to je djelomično razumljivo, no ZPU izrijekom traži doprinos održivom razvoju turizma pa je taj zahtjev zaslužio izričitu razradu.
Odgođene i blage mjere. Ograničenja ribolova i mjere očuvanja ekološke mreže donijet će se tek nakon Plana. Zone potpune zabrane ribolova nisu prostorno određene, a dio mjera formuliran je samo kao obveza da se nešto „razmotri”. Nema ni općeg sustava praćenja provedbe niti roka revizije, iako Direktiva traži reviziju najmanje svakih deset godina.
Djelomična prekogranična suradnja. Plan je spominje samo uz sigurnost plovidbe i izvanredne događaje, a ne razrađuje usklađivanje s planovima susjednih država. U poluzatvorenom moru poput Jadrana, gdje se ribolov, plovidba i onečišćenje ne zaustavljaju na granici, to je primjetna praznina.
Plan završava na vanjskoj granici teritorijalnog mora, pa na priobalje i otoke ne djeluje izravno. Posljedice će se osjetiti posredno, a one navedene u nastavku autorova su procjena iz normativnog teksta, a ne empirijski nalaz.
Ribarstvo. Zabrane pridnenog koćarenja odnose se na točno određena područja (koridore kabela i cjevovoda, odlagališta neeksplodiranih sredstava, evidentirana arheološka nalazišta i dubine veće od 1000 metara) pa bi učinak trebao biti ograničen. Veća je nesigurnost u ograničenjima koja će se tek donijeti. Ako istisnu ribolovni napor iz IGP-a, on bi se mogao preseliti u teritorijalno more i kanale te opteretiti priobalne stokove i male otočke ribare. Za zajednice na vanjskom rubu otočnog niza, primjerice na Visu i Lastovu, važno je da se nova ograničenja uvode pravodobno i transparentno.
Akvakultura. Uzgoj na pučini može biti razvojna prilika, ali će se luke, skladišta, prerada i servisi vjerojatno smjestiti na obali i otocima. To donosi radna mjesta, ali i promet, otpad i nadmetanje za ograničen obalni prostor. Prednost se daje područjima već zasićenima prometom i infrastrukturom, poput Padskog naftno-plinskog polja, kako bi se očuvao krajobraz južnijih dijelova Jadrana, no teret pritiska tako se koncentrira na sjevernom Jadranu.
Energija. Uklanjanje napuštenih platformi i cjevovoda dugoročno smanjuje rizik onečišćenja obale najbliže poljima. Zabrana pučinskih elektrana štiti vizure i turizam, ali otocima uskraćuje jednu opciju energetske samodostatnosti: ostat će ovisni o kabelima s kopna i o postrojenjima na samim otocima, koja su prostorno i krajobrazno osjetljivija.
Promet i klima. Preporuka električnog napajanja u lukama i područja prioriteta pomorskog prometa neizravno potiču ulaganja u obalne luke. Obrana obale od porasta razine mora ostaje u županijskim i lokalnim planovima, a bez obvezujuće veze s morem lokalne jedinice nemaju okvir koji bi njihove mjere povezao s događanjima na pučini.
Plan je solidan pravni i stručni iskorak: dosljedno prati Direktivu, ugrađuje zaštitu ekološke mreže i klimatsku otpornost u obvezujući tekst i jasno ograničava eksploataciju ugljikovodika.
Slabosti su kašnjenje, nedovoljno razrađena veza kopna i mora, izostanak obnovljivih izvora energije i turizma kao planskih kategorija, odgođene ili blago formulirane mjere te slaba prekogranična koordinacija. Dio tih slabosti, poput zabrane obnovljivih izvora na moru, ugrađen je u sam ZPU pa se ne može ukloniti izmjenom Plana.
Za priobalje i otoke Plan je ponajprije zaštitni: čuva krajobraz i smanjuje rizik onečišćenja, ali još ne nudi mehanizme kojima bi lokalne zajednice izravno sudjelovale u koristima plavoga gospodarstva.
Prva revizija, koja mora uslijediti najkasnije za deset godina, trebala bi uvesti obvezujuće veze sa županijskim planovima, prostorno odrediti zone zabrane ribolova, propisati pokazatelje praćenja, urediti prekograničnu koordinaciju i na temelju podataka ponovno razmotriti mjesto obnovljivih izvora energije na moru.
Glavni izvori: Odluka o donošenju Prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa RH u Jadranskom moru (NN 66/2026); Direktiva 2014/89/EU; Zakon o prostornom uređenju (NN 155/25); Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine; Prigorski.hr i tportal.hr (2026), izvješća o saborskoj raspravi.
Milo Miklaušić, kap.
PROČITAJTE JOŠ:
Jurica Gašpar
Republika Italija je uspostavila svoj isključivi gospodarski pojas (IGP) u Jadranu, a odluka je stupila na snagu 3. siječnja 2026.
Nakon što je Hrvatska 2021. godine proglasila isključivi gospodarski pojas u Jadranskom moru, Italija je to učinila prije nekoliko dana.
Italija je 3.siječnja proglasila svoj isključivi gospodarski pojas i time okončala petogodišnji proces. Hrvatska je, naime, svoj isključivi gospodarski
DUBROVNIK - Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine g. Branko Bačić, boraviti će danas u Dubrovniku gdje
Jadranski web portal
© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
