4 min. čitanja

Poreč obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja pod sloganom "Učinite mentalno zdravlje za sve globalnim prioritetom"

Poreč obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja pod sloganom "Učinite mentalno zdravlje za sve globalnim prioritetom"
Foto: Pixabay

POREČ - Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o mentalnom zdravlju diljem svijeta. Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) od 1992. godine svake godine organizira globalnu kampanju. U Ujedinjenim narodima se svake godine tijekom mjeseca listopada organiziraju događaji i aktivnosti kako bi se promovirala važnost mentalnog zdravlja i dobrobiti.

Foto: Grad Poreč

Svjetska zdravstvena organizacije definira zdravlje kao ”stanje potpunog tjelesnog, mentalnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti ili slabosti, odnosno stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje vlastite sposobnosti, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodonosno te je sposoban dati svoj doprinos zajednici” (WHO, 2001). Treba stoga još jednom napomenuti da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja i psihičke dobrobiti pojedinca i društva.

Zdravi grad Poreč kao dio projekta Zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije

Kao takav, usmjeren je zdravlju koje je dostupno svima, a glavna djelatnost ove ustanove jest psihosocijalna podrška i unapređenje mentalnog zdravlja.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja je Učiniti mentalno zdravlje za sve globalnim prioritetom. Svijet se suočava s posljedicama pandemije koronavirusa, ratova, raseljavanja i klimatskih izvanrednih situacija, a sve to utječe na mentalno zdravlje i dobrobit građana. Na globalnoj razini primjećujemo porast stope suicidalnosti, a osobe s poteškoćama mentalnog zdravlja i njihove obitelji nastavljaju upozoravati da njihovo mentalno zdravlje nije uvijek u prvom planu vlada, onih koji financiraju zdravstvene usluge i tvorci su zdravstvenih politika, pa čak ni društva u cjelini.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da stigma i diskriminacija osoba s poteškoćama mentalnog zdravlja i dalje predstavljaju prepreku društvenoj uključenosti i pristupu pravoj skrbi i upravo se zbog toga u sklopu dana mentalnog zdravlja želi usmjeriti pažnja na to da mentalno zdravlje mora biti naš prioritet.

U ovim kriznim vremenima pod najvećim su rizikom za razvoj poteškoća mentalnog zdravlja i obolijevanje od psihičkih bolesti najvulnerabilnije skupine građana – teško bolesni, osobe s invaliditetom, djeca i mladi, osobe starije životne dobi.

Rezultati istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije upozoravaju da je pandemija u značajnoj mjeri utjecala na mentalno zdravlje građana

Svjetska zdravstvena organizacija je u ljeto 2021., otprilike godinu dana nakon početka pandemije COVID-19, provela istraživanje unutar organizacija UN-a diljem svijeta u kojem je ispitan učinak pandemije na zdravlje, dobrobit i sigurnost osoblja (The 2021 UN-Wide Health Survey).

Anketa je obuhvatila različita područja zdravlja između ostalog velik dio pitanja odnosio se na područje mentalnog zdravlja i dobrobiti. Što se tiče općeg zdravlja, 11% ispitanika opisalo je svoje trenutno sveukupno mentalno zdravlje kao loše ili vrlo loše, u usporedbi s 9% koji su opisali svoje trenutno sveukupno fizičko zdravlje kao loše ili vrlo loše (drugim riječima, rezultati su slični).

Ispitanici su također zamoljeni da opišu trenutno stanje mentalnog zdravlja i tjelesnog zdravlja u usporedbi sa stanjem prije pandemije COVID-19: 45% je odgovorilo negativno u pogledu mentalnog zdravlja, dok je 38% odgovorilo negativno u pogledu tjelesnog zdravlja. Ovi nalazi pokazuju da je pandemija u značajnoj mjeri utjecala na naše zdravlje te da je mentalno zdravlje bilo pogođeno u većoj mjeri nego fizičko zdravlje. Rezultati istraživanja su također pokazali da je stres imao veliki utjecaj na zdravlje ispitanika u posljednjih godinu dana – gotovo trećina ispitane populacije (27%) je izjavila da su bili pod stresom i da je stres imao značajne negativne posljedice za njihovo zdravlje.

Poboljšanje mentalnog zdravlja i zdravlja općenito u postpandemijsko vrijeme moguće uz veća ulaganja i ciljane intervencije

SZO ističe da je sve više dokaza da je prevencija mentalnih bolesti moguća korištenjem općih i ciljanih intervencija koje se temelje na dokazima, da to može u značajnoj mjeri poboljšati ishode za pojedince koji se bore s poteškoćama mentalnog zdravlja i životnim izazovima te da svi možemo igrati svoju ulogu u povećanju svijesti o djelotvornosti preventivnih intervencija na mentalno zdravlje. Potiče sve nas, prije svega stručnjake, ali i sve pojedince na promicanje politika socijalne uključenosti, potporu i izravna ulaganja usmjerena ka ranjivim skupinama stanovništva te ulaganja u zajednice i mlade u svrhu smanjenja ovisnosti, kriminala i povećanje dobrobiti.

Moramo podržati intervencije za dobrobit tijekom cijelog života od trudnoće, rođenja, ranog djetinjstva, rane tinejdžerske dobi, odrasle dobi pa do starije životne dobi – moramo poboljšati društvene determinante zdravlja i pozabaviti se stigmom i diskriminacijom mentalnog zdravlja.

To su ujedno i ciljevi Plana održivog razvoja do 2030. usvojeni na 70. zasjedanju Opće skupštine UN-a 2015. Pandemija COVID-a 19 pokazala je da mnogi zdravstveni sustavi loše funkcioniraju te da je potrebno usmjeriti značajna ulaganja u zdravstvo općenito. Ova pandemija je pokazala da mnogi zdravstveni sustavi nisu pripremljeni za suočavanje s izazovima tjelesnog i mentalnog zdravlja s kojima se suočava njihovo stanovništvo, da poslodavci nisu spremni, da kultura naših radnih mjesta treba više podupirati mentalno zdravlje i dobrobit radne snage, da poslodavci trebaju biti bolje pripremljeni poduprijeti dobrobit mentalnog zdravlja svojih radnika.

Zdravi grad Poreč pionir i glavni pokretač socijalnih politika usmjerenih na dobrobit pojedinaca i društva

Zdravi grad Poreč je od samih početaka 90-ih godina prošloga stoljeća kao projekt Zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije usmjeren upravo na osvještavanje važnosti mentalnog zdravlja i zdravlja općenito te prevenciju mentalnih poteškoća kroz prepoznavanje rizičnih faktora, educiranje građana i stručnjaka, rad u vrtićima i školama.

Kroz brojne programe, upravo kako i SZO ističe, od najranije dobi, programi Zdravog grada su ciljani i usmjereni na specifične skupine: od pripreme trudnica i budućih očeva na porod, kroz savjetovanje roditelja te rad s djecom i adolescentima, do programa za odrasle Debljina – bolest ili izbor usmjerenog na gubitak tjelesne težine i usvajanje zdravih životnih navika te Terapijske zajednice za vanbolničko liječenje ovisnosti.

Grad Poreč kao socijalno osjetljiv grad osigurava nadstandarde u zaštiti mentalnog zdravlja i očuvanje blagostanja za svoje građane kroz skup intervencija i mjera te kroz suradnju  mnogih ustanova i udruga civilnog društva kojima je u cilju briga o građanima svih dobi i potreba, posebice onih najosjetljivijih.

Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja! Briga o mentalnom zdravlju jest ulaganje u bolju, kvalitetniju i sretniju budućnost. Neka mentalno zdravlje bude naš prioritet!

Dajana Miloš, psihologinja i muzikoterapeutkinja Zdravog grada Poreč

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.