PORAZNA NEUKOST USRED SPLITA Skrivenih lica slavili mladog ustašu u gradu koji je dao 12.500 osloboditelja, bez kojih bi danas bili u Italiji!

SPLIT – Središtem Splita u subotu navečer prošla je povorka u znak sjećanja na mladog ustašu, Franu Tentu. Sudionici mimohoda, odjeveni u crno, s crnim kapuljačama na glavama i maskama koje su im prekrivale lica tako da su im se vidjele samo oči, s upaljenim su bakljama krenuli s Prokurativa prema Marjanu, prolazeći Marmontovom i Plinarskom ulicom. Na ramenima su nosili trake u bojama hrvatske trobojnice, ali bez grba.

Okupljanje na Trgu Republike započelo je oko 16:30 sati, dok je sama povorka krenula u 18 sati. Kako prenosi portal Dalmacija Danas, uoči polaska okupljenima, ali i slučajnim prolaznicima, dijeljeni su letci s detaljnim uputama za sudjelovanje, pravilima ponašanja te popisom povika predviđenih tijekom kretanja gradom.

Na podijeljenim papirima bili su istaknuti povici poput „Frane Tente, s nama je“, „Mučenik Frane Tente, s nama je“ te „Smrt, smrt, komunizmu smrt“, uz napomenu da se svaki od njih treba ponoviti tri puta. Ipak, Dalmacija Danas napominje kako nema potvrde da su svi navedeni povici tijekom samog mimohoda doista i izvikivani.

Organizatori su u uputama naglasili da skup mora proteći dostojanstveno, bez vrijeđanja građana, provociranja i govora mržnje. Sudionicima je pritom bilo izričito zabranjeno konzumiranje alkohola i drugih opojnih sredstava, kao i samostalno davanje izjava predstavnicima medija.

Tko je bio Frane Tente?

Frane Tente bio je mladi splitski politički aktivist, bivši maloljetni pripadnik Ustaške mladeži i ustaških jurišnika te jedan od organizatora poslijeratnog ilegalnog Hrvatskog oslobodilačkog pokreta (HOP). Nakon završetka Drugog svjetskog rata povukao se iz Splita, no ubrzo je zarobljen i vraćen u grad, gdje je nastavio gimnazijsko školovanje.

Prvi je put uhićen 1946. godine nakon što je na zgradi gimnazije oslikao lik Ante Pavelića, zbog čega je proveo nekoliko tjedana u istražnom zatvoru. Godinu dana kasnije, 10. travnja 1947., na godišnjicu osnutka NDH, skupina mladića i djevojaka okupljena oko njega skinula je jugoslavensku zastavu s vrha Marjana i na njezino mjesto postavila hrvatsku zastavu bez petokrake.

Zbog protukomunističkog djelovanja, crtanja Pavelićeva lika i vrbovanja članova, Tente je uhićen i osuđen na tri godine zatvora s prisilnim radom. Preminuo je u kaznionici u Lepoglavi krajem 1940-ih (prema različitim povijesnim izvorima u studenom 1948. ili 1949. godine, u dobi od 19 odnosno 20 godina) od posljedica teških zatvorskih uvjeta, zlostavljanja i bolesti, dok su kao službeni uzroci smrti navedeni tuberkuloza pluća i upala mozgovne opne.

U partizane je otišao svaki treći Splićanin, a u ustaše samo 50 ljudi!

Događaji koji se vežu uz djelovanje Frane Tente odvijali su se u specifičnom poslijeratnom ozračju grada koji je tijekom Drugog svjetskog rata podnio goleme žrtve u borbi protiv fašizma. Od oko 40.000 predratnih stanovnika Splita, u partizanske se postrojbe uključilo njih oko 12.500, dok je ustaški pokret u samom gradu, prema izvještajima tadašnje Ustaške nadzorne službe, brojio tek pedesetak pripadnika.

Povijesne okolnosti ukazuju na to da bi Split, da nije bilo partizanskog pokreta i pobjede Saveznika, na temelju Rimskih ugovora iz 1941. godine ostao pod vlašću fašističke Italije.

Bez antifašističke borbe koja je Hrvatsku svrstala na stranu pobjedničke koalicije, savezničke bi sile nakon rata vjerojatno obnovile predratnu Kraljevinu Jugoslaviju ili podijelile teritorij prema ranijim tajnim dogovorima poput Londonskog ugovora, čime bi Split ostao izvan granica samostalne ili federalne Hrvatske.

D.G.