>
  3 min. čitanja

Popis oceanskih fenomena koji tjeraju strah u kosti

Popis oceanskih fenomena koji tjeraju strah u kosti
Foto: Pixabay/Ilustracija

Svatko tko je ikad plovio oceanima zna da su ove goleme morske površine pod stalnim utjecajem silovitih, ali i neobičnih vremenskih pojava. Nacionalna oceanska služba američke NOAA-e pojasnila je prirodu nekih od najčešćih vremenskih fenomena koji se pojavljuju na otvorenom oceanu, a koje na prvi pogled tjeraju strah u kosti.

1. Vatra svetog Elma

Vatra svetog Elma šareno je pražnjenje atmosferskog elektriciteta koje se obično javlja tijekom grmljavine. Kada oštar predmet (kao što je brodski jarbol) dođe u dodir s izuzetno visokim električnim poljem i velikim brojem elektrona, elektroni mogu svijetliti u raznim bojama, poput neonske reklame, što rezultira ovim rijetkim fenomenom. “Sv. Elmo” izvedenica je svetog Erazma Formijskog, jednog od dva svetaca zaštitnika pomoraca.

Foto: Vatra svetog Elma/Wikipedia

2. Magloviti tsunami

Ovaj zastrašujući prizor na prvi pogled izgleda kao divovski tsunami koji se valja prema obali, no zapravo je riječ o golemoj količini magle. Pojava je to koju je najčeće moguće vidjeti u kasno proljeće ili rano ljeto, kada zbog kondenzacije toplog zraka koji se spaja s hladnom oceanskom vodom, može doći do ovakvih dramatičnih prizora.

Foto: Screenshot/Youtube

3. Meteotsunami

Meteotsunamiji imaju karakteristike slične tsunamijima uzrokovanim potresom, no do ove pojave dolazi zbog poremećaja zračnog tlaka koji su često povezani s vremenskim sustavima koji se brzo kreću, poput vjetrova. Ovi poremećaji mogu generirati valove u oceanu koji putuju istom brzinom kao i vremenski sustav iznad nas.

Foto: Buddy Denham/NOAA

Razvoj meteotsunamija ovisi o nekoliko čimbenika, kao što su intenzitet, smjer i brzina zračnog tlaka dok putuje preko vodenog tijela. Poput tsunamija uzrokovanog potresom, meteotsunami utječe na cijeli vodeni stupac i može postati opasan kada udari u pliće more, što uzrokuje njegovo usporavanje te povećanje visine i intenziteta. Najizraženiji su u poluzatvorenim sustavima, kao što su luke, uvale i zaljevi.

4. Vodeni izljevi

U biti je riječ o tornadima koja nastaju iznad velike vodene površine, a najčešće se formiraju nad oceanima. Za razliku od tornada koji je praćen snažnim grmljavinama, tučom i opasnim vjetrovima, vodeni izljevi obično nastaju uz tamnu ravnu bazu linije kumulusnih oblaka u razvoju. Vodeni izljevi nastaju u uvjetima slabog vjetra pa se inače vrlo malo kreću.

Foto: Screenshot/Youtube

5. Vodeni vrtlog

Riječ je o jakom vrtlogu koji nastaje kada se susretnu suprotne struje zbog kojih dolazi do pojave tzv. vrtložne vode. Njegovo ime dolazi od nizozemskih riječi malen (vrtjeti ili mljeti) i strom (tok). Vodeni vrtlog može biti opasan zbog snažnih struja koje se javljaju ispod morske površine, a koje vrlo lako mogu “usisati” plovila u svojoj blizini.

Foto: Morski vrtlog širok 150 km uz obalu Južne Afrike/NASA

J.K.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.