Ravski kanal ponovno je prljav od (ne)poznate sluzi. Kako se čini, ovaj incident se ponavlja, o njemu smo prvi put pisali još prije četiri godine, a otočani su ljuti jer sumnjaju da odgovorni izbjegavaju odgovornost, a inspektori iz nekog razloga - šute.
- Cijeli Ravski kanal je bio prljav sa sluzi koja potječe od pranja kaveza robotom. Kako Cromaris ima kaveze u našem kanalu i na ulazu u naš kanal (između Luke i Žmana) još 5 puta veću farmu ribe, znamo tko je odgovoran za onečišćenje. Nakon pranja robotom, danima pluta na površini ili se lipi na škanje uz obalu što opet izaziva odumiranje domicilnih vrsta trava, školjaka i drugih organizama, a naseljuju se trave koje nikad nisu bile po otocima koje prekrivaju dno i kamenje, pukotine i sve bitno za male organizme koji usljed toga ugibaju jer im nestaje životno stanište - ispričao je zgroženi čitatelj s otoka Rave koji šalje ove snimke:
- U dubljim slojevima mora 10+ metara dubine, posidonija i gorgonije gnjile već godinama i nikog nije briga. Sva ta manja šporkica nakon nekog vremena pada na dno po posidoniji i gorgoniji i onemogućava joj fotosintezu zbog čega gnjile i ugibaju. To su mi biolozi potvrdili sa snimkama. Na tisuće hektara posidonije nestaje samo kod Rave, a svi znamo da je ona, ("Aliga" na Ravskom izričaju) najbitnije mrijestilište i hranilište riba, mekušaca i ostalih organizama.
Usporedimo to s recimo tisućama hektara Kožinskih bora koje netko truje, šuma ugiba a nikoga nije briga. Nemoguće naravno, ali ovo se ne vidi pa se ne događa.
Da ne govorim o redovno namještenim analizama mora koje se rade jer eto moraju po zakonu imati. Ali to je druga priča.
Bit ove sad priče je da Cromaris napukon mora početi prati mreže na obali, da se ne uništava dno kilometrima oko kaveza. Ovo su mali kanali, uski, sa slabim kurentima i puno otoka i brakova koji dodatno usporuju izmjenu mora. Ovo što rade je užas! I dok se sve događa uz blagoslov države, hrvatski otoci i morski stanovnici gube bitku - žale nam se otočani.
Poslali smo upit Cromarisu, čiji odgovor prenosimo u cijelosti:
- Hvala na poslanoj informaciji i rado ćemo odgovoriti na Vaš upit.
Ne bi se složili sa Vama da je riječ o ekološkom incidentu, prije takve teze molili bi Vas i biologe koji to tvrde da dođete pogledati o čemu se radi.
U pravu ste kad kažete da je riječ o posljedici pranja mreža, pod pranje mreža misli se na skidanje algi sa mrežnog kaveza koje svojim rastom zatvaraju otvore „oči“ mreže i onemogućavanju protok mora kroz kaveze što bi dovelo do opadanja koncentracije kisika u kavezu, ugibanja ribe i stvaranog ekološkog incidenta većeg razmjera.
Stoga se mreže i peru a mi smo se odlučili za metodu pranja robotom koja ima najmanji utjecaj na prirodu, pranje mreža robotom se zasniva na ispuštanju mlaza mora pod pritiskom što stvara gustu pjenu a ne sluz koja se za sat dva rasprši ovisno o jačini morske struje, što se i dogodilo - odgovorili su iz Cromarisa.








- Mi s njima imamo te probleme od 2015. Bili smo puno puta na sastancima. Oni te gledaju u oči i govore da nije od njih, nego od hotela, apartmana i crnih jama. Ja imam 45 godina i nikad u životu nisam vidio mrlje po moru na otoku Ravi, gdje nema hotela, a ima svega 5-6 apartmana. Kakve crne jame? To pranje mreže s robotima je itekako problematično za more - kaže čitatelj s Rave.
Nakon dvadeset godina istraživanja, izvanredni profesor dr. sc. Petar Kružić, istaknuti morski biolog i profesor, objavio je rezultate istraživanja koje upozorava na značajno zagađenje uzrokovano uzgajalištima ribe u Jadranskom moru, uključujući i ono u Ravskom kanalu. Njegova istraživanja, predavanja i u izjavi za Morski HR ističu da marikultura, iako potrebna, predstavlja "prljavu industriju" ako se ne regulira pravilno. Glavne točke izjava Petra Kružića su:
Ekološki utjecaj: Uzgajališta ispuštaju znatne količine otpada (izmet, nepojedena hrana), što onečišćuje morsko dno i stupac vode. Kružić slikovito navodi da jedno uzgajalište srednje veličine zagađuje okoliš "kao kanalizacija grada od desetak tisuća stanovnika".

Uništavanje morskog ekosustava: Onečišćenje dovodi do nestanka osjetljivih morskih staništa, poput posidonije, na područjima oko uzgajališta. Spominje kako je u Ravskom kanalu, unatoč udaljenosti od obale, zagađenje prošle godine (misli se na 2021./2022. godinu) dopiralo do obale, a na nekim mjestima je posidonija u potpunosti nestala.
Potreba za regulacijom: Kružić naglašava da marikultura ne može biti "čista" industrija, ali se stvari mogu dovesti u red strožim propisima, odabirom odgovarajućih lokacija i smanjenjem prevelikog broja kaveza.
Ugroženost turizma: Onečišćenje uzrokovano marikulturom negativno utječe i na turizam, što je važan aspekt za lokalnu zajednicu i gospodarstvo.
Rezultate istraživanja prof. dr. Petra Kružića možete pročitati niže:
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:



© 2025 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev