Ako svijet nastavi sagorijevati fosilna goriva i ispuštati emisije ugljika na neodređeno vrijeme, klimatske promjene na kraju će otopiti sav led na polovima i planinama, podižući razinu mora za više od 60 metara, gutajući gradove uz more poput Miamija, Buenos Airesa, Kaira i venecije, piše National Geographic. A ne bi bili pošteđeni ni obalni gradovi u Hrvatskoj, poput Zadra ili stare jezgre Splita.
Karta na donjem videu prikazuje svijet kakav je sada, sa samo jednom razlikom: sav led na kopnu otopio u more, podižući ga 60 metara i stvarajući nove obale za naše kontinente i unutarnja mora.
Na Zemlji postoji više od osam milijuna kubičnih kilometara leda, a neki znanstvenici kažu da bi trebalo više od 5000 godina da se sve otopi. Ako nastavimo dodavati ugljik u atmosferu, vrlo vjerojatno ćemo stvoriti planet bez leda, s prosječnom temperaturom od možda 26,7 stupnjeva Celzijusa umjesto trenutnih 14,4.
Cijela atlantska obala bi nestala, zajedno s Floridom i Zaljevskom obalom. U Kaliforniji bi brda San Francisca postala nakupina otoka, a Središnja dolina divovski zaljev. Kalifornijski zaljev protezao bi se sjeverno od geografske širine San Diega.
Amazonski sliv na sjeveru i sliv rijeke Paragvaj na jugu postala bi atlantska uvala, brišući Buenos Aires, obalni Urugvaj i veći dio Paragvaja. Planinski dijelovi duž karipske obale i u Srednjoj Americi bi preživjeli.
U usporedbi s drugim kontinentima, Afrika bi izgubila manje svoje zemlje zbog krajnje katastrofe na razini mora, ali Zemljina rastuća vrućina mogla bi učiniti velik dio kontinenta nenaseljivim. U Egiptu će Aleksandrija i Kairo biti potopljeni nametljivim Sredozemnim morem.
London? Sjećanje. Venecija? Potopljena Jadranskim morem. Nestat će veći dio Zadra i dobar dio Splita. Tisućama godina od sada, u ovom katastrofalnom scenariju, Nizozemska će se odavno predati moru, a većina Danske će također nestati. U međuvremenu, sve vode Sredozemlja također će nabujati Crno i Kaspijsko more.
Jurica Gašpar
Zemlja u kojoj sada živi 600 milijuna Kineza poplavila bi, kao i cijeli Bangladeš sa 160 milijuna stanovnika, i veći dio obalne Indije. Preplavljivanje delte Mekonga ostavilo bi kambodžanske planine Cardamom kao otok.
Pretežno pustinja, kontinent bi dobio novo unutarnje more - ali bi izgubio velik dio uskog obalnog pojasa u kojem sada živi četiri od pet Australaca.
Istočni Antarktik: Ledena ploča istočne Antarktike toliko je velika - sadrži četiri petine cjelokupnog leda na Zemlji - da se može činiti nepobjedivom. Preživio je ranija topla razdoblja i ostao netaknut. U posljednje vrijeme čini se da se malo zadebljava - zbog globalnog zagrijavanja. Toplija atmosfera sadrži više vodene pare, koja pada kao snijeg na istočnom Antarktiku. Ali čak i ovo vjerojatno neće pomoći preživljavanje leda i povratak u eocensku klimu.
Zapadni Antarktik: Poput grenlandske ledene ploče, zapadna Antarktika očito je bila mnogo manja tijekom ranijih toplih razdoblja. Ranjiva je jer većina toga leži na podlozi koja je ispod razine mora. Zagrijavajući ocean topi samu plutajuću ledenu ploču odozdo, uzrokujući njezino urušavanje. Od 1992. u prosjeku ima neto gubitak od 65 milijuna metričkih tona leda godišnje.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
Jurica Gašpar
Jurica Gašpar
Jurica Gašpar
Klimatske promjene mijenjaju obalni ekosustav. Ova pojava je već svima jasno uočljiva. Jedan od najvećih izazova za naše društvo definitivno
Na sjeveroistočnoj obali Ujedinjenog Kraljevstva u tijeku je projekt vraćanja morske trave u estuarij rijeke Tees. Te je biljke ovdje
Prema pučkoj meteorologiji, tri takozvane marčane bure u rano su proljeće bile gotovo pravilo. No, ove godine na prijelazu zime
Iako dugoročne prognoze nisu baš omiljene, jer situacije se mogu veoma brzo promijeniti, znanstvenici koji prate klimatske promjene te meteorolozi,
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
