DUBROVNIK – U jeku potpune pomorske i kopnene blokade Dubrovnika u studenom 1991. godine, pokušaji međunarodne zajednice da diplomatskim putem i humanitarnim misijama pomogne opkoljenom gradu nailazili su na oružani otpor Jugoslavenske narodne armije (JNA). Najdramatičniji incident dogodio se 15. studenog 1991., kada su brodovi Jugoslavenske ratne mornarice otvorili vatru na hidrogliser „Krila Dubrovnika“.
Plovilo je u tom trenutku prevozilo visoko izaslanstvo UNICEF-a, predvođeno francuskim ministrom za humanitarna pitanja Bernardom Kouchnerom, talijanskom ministricom za emigraciju Margheritom Boniver te drugim stranim diplomatima. Iako je brod pogođen u pramac u Splitskom kanalu, posada je uspjela nastaviti plovidbu te je hidrogliser u večernjim satima ipak uplovio u dubrovačku luku.
Napad na strane dužnosnike izazvao je oštru reakciju europske diplomacije. Italija je javno optužila JNA za opstrukciju dopremanja humanitarne pomoći, dok su ministrica Boniver i ministar Kouchner uputili hitan apel svjetskoj javnosti za spas grada pod zaštitom UNESCO-a.
Za razliku od Vukovara, koji je u istim tim danima bio prepušten potpunom razaranju bez konkretne međunarodne intervencije, diplomatski pritisak u slučaju Dubrovnika dao je brze rezultate. Već 18. i 19. studenog brod talijanske ratne mornarice uspio je probiti blokadu, dopremiti humanitarnu pomoć u Dubrovnik te evakuirati i u Brindisiju zbrinuti gotovo 800 civilnih izbjeglica.
Za zapovijedanje napadom na hidrogliser „Krila Dubrovnika“ s fregate VPBR-34 „Pula“ te za nasumično granatiranje naselja na Braču i Šolti, Županijski sud u Splitu osudio je crnogorskog kapetana Iliju Brčića u odsutnosti na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.
Na temelju hrvatske međunarodne tjeralice, talijanska policija uhitila je Brčića krajem 2007. godine u Rimu. Međutim, Italija ga je odbila izručiti Hrvatskoj te je pušten na slobodu 2008. godine, nakon snažnih diplomatskih intervencija tadašnjeg crnogorskog premijera Mile Đukanovića.
Brčić je tvrdio da nije znao da se na brodu nalaze europski promatrači, pravdajući napad provođenjem pomorske blokade i navodnim upozorenjima na koja hidrogliser nije odgovorio prije pucnjeva u pramac.
Ilija Brčić preminuo je 2010. godine u bolnici u Nikšiću. U srpnju 2013. godine, nakon više od dva desetljeća od podizanja optužnice, Županijski sud u Splitu na prijedlog Županijskog državnog odvjetništva obustavio je kazneni postupak protiv njega i još trojice pripadnika JNA, zaključivši da više nema osnove za daljnji kazneni progon.
Umirovljeni admiral Hrvatske ratne mornarice Ante Budimir, jedan od sudionika stvaranja hrvatskih pomorskih snaga 1991. godine, ocijenio je Brčićevo postupanje izravnim kršenjem ne samo međunarodnog ratnog prava, već i temeljnih pravila same JNA.
„Prva zapovijed nekadašnje JNA bila je da se sve naredbe moraju izvršavati, osim naredbe da se puca na narod. Brčić ne samo da je prekršio sve zakone i međunarodne konvencije, nego je prekršio i zakone vlastite vojske. Čak i da nije bio na brodu u trenutku pucnjave, to ne mijenja činjenicu da je kao zapovjednik odgovoran za ono što se na brodu događa“, istaknuo je svojedobno Budimir.
D.G.
© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev