Polukružni uzorak na popularnom portalu Windy izazvao je lavinu teorija i prestrašio dio javnosti, no slovenski ARSO smiruje situaciju: Riječ je o tehničkoj smetnji talijanskog radara, a ne o oluji stoljeća.
Neobična radarska snimka koja je jučer poslijepodne preplavila društvene mreže i izazvala pravu pomutnju među korisnicima interneta prikazivala je masivan, polukružni vrtložni uzorak koji se protezao preko teritorija Italije, Slovenije i Hrvatske. Fenomen je zabilježen oko 14:30 sati na popularnom meteorološkom portalu Windy, potaknuvši brojne rasprave i spekulacije o kakvoj je dramatičnoj promjeni vremena riječ.
Pojava ovog neobičnog radarskog oblika vremenski se točno poklopila s nestabilnim, kišnim razdobljem i lokalnim nevremenima koja su već ranije bila zahvatila dijelove Slovenije i susjednih regija. Zbog toga su mnogi uznemireni građani u panici počeli tražiti hitna objašnjenja na internetu, uvjereni da svjedoče formiranju neke nove, dosad neviđene vremenske nepogode nad ovim dijelom Europe.
hey, @meteoSI ... ali mi lahko pojasnite tole:
— msedej (@msedej) August 11, 2026
Danes 11.8. ob 14:30. pic.twitter.com/0gy5zM1oo5
Iako su koncentrični krugovi na radarskim prikazima relativno česta pojava o kojoj stručna javnost i meteorolozi redovito educiraju građane, ovaj specifični, manje poznati polukružni oblik zatekao je i one iskusnije promatrače. Kako bi se suzbile dezinformacije, hitno je reagirala slovenska Agencija za okoliš (Arso).
Stručnjaci iz agencije službeno su potvrdili kako sporni uzorak uopće ne predstavlja stvarne oborine na terenu, već se radi o čistoj anomaliji unutar sustava.
"Uzorci potječu isključivo iz podataka mjerenja radara Fossalon koji se nalazi u Italiji", naveli su u svom prvom priopćenju za javnost, kako prenosi slovenski portal 24ur.com.
Dodatno pojašnjenje Arso je izdao i na društvenoj mreži X, gdje su priznali da točan tehnički uzrok ove specifične smetnje još uvijek nije u potpunosti razjašnjen. "Anomalija je najvjerojatnije izravno povezana s procesom samog mjerenja ili pak s kasnijom računalnom obradom podataka", objavili su slovenski meteorolozi, smirujući javnost i uklanjajući svaku sumnju u postojanje opasnog prirodnog fenomena.
Kako bi građanima približili tehnologiju iza ekrana, iz Arsoa podsjećaju na opća pravila rada meteoroloških radara. Radar neprekidno skenira atmosferu pomoću rotirajuće antene, odašiljući zrake pod različitim nagibima i mjereći refleksiju oborina na raznim visinama. Računalni sustav potom obrađuje te podatke, izdvaja isključivo najviše zabilježene vrijednosti i projicira ih na geografsku kartu.
Ono što korisnici vide na ekranima svojih pametnih telefona i računala često nisu stvarne oborine pri samom tlu, nego odrazi locirani visoko u atmosferi koji se pod specifičnim uvjetima mogu pogrešno interpretirati na karti.
Do ovakvih lažnih prikaza najčešće dolazi zbog takozvanog "pojasa topljenja". Kada slojevite oborine padaju kroz visinu na kojoj temperatura iznosi točno 0 °C, snijeg se počinje topiti i pretvara u mokre pahulje. Te čestice imaju izrazito pojačan radarski odraz u usporedbi sa suhim snijegom ili čistom kišom.
Budući da radarske zrake pod različitim kutovima i nagibima sijeku taj specifični pojas topljenja na različitim udaljenostima od same radarske stanice, projekcija tih maksimalnih odjeka na ravnu površinu tla stvara vizualni efekt i geometrijski oblik savršenih koncentričnih krugova, zaključuju stručnjaci u svom objašnjenju.
D.G.
© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev