2 min. čitanja

Mediteran se zagrijava 20 posto brže od svjetskog prosjeka

Mediteran se zagrijava 20 posto brže od svjetskog prosjeka
Foto: Unsplash

BARCELONA - Gradovi uz Sredozemno more, uključujući hrvatske na Jadranu, trebaju graditi zgrade koje troše manje energije, širiti parkove i smanjiti automobilski promet.

Sve to potrebno je učiniti jer su klimatske promjene dovele do opasnih ekstremnih temperatura, rekao je glavni tajnik Unije za Mediteran (UfM) Nasser Kamel u intervjuu Hini. Kamel će u četvrtak u Zagrebu sudjelovati na 3. ministarskoj konferenciji Unije za Mediteran o održivom urbanom razvoju.

Unija za Mediteran, međuvladina organizacija sa sjedištem u Barceloni, obuhvaća sve zemlje Europske unije te države južnog i istočnog Sredozemlja, njih ukupno 42.

Ministri prostornog uređenja predstavili su prije pet godina zajedničku urbanu agendu, a onda usvojili i Strateški akcijski plan urbanog razvoja do 2040. Taj plan je okvir kojeg bi se trebale držati sve zemlje prilikom kreiranja i provođenja politika vezanih za gradove.

- Većina planera za urbano uređenje i donositelja političkih odluka upoznata je s našom strategijom, ali je potrebno vidjeti što napraviti dalje kako bi gradovi postali zeleniji, s više energetski učinkovitijih zgrada - rekao je Kamel.

Napominje da je u javnosti znatno porasla svijest o potrebi transformacije gradova, jer su stanovnici Mediterana u četiri godine bili suočeni s toplinskim valovima, šumskim požarima, nestašicom vode i olujama.

- Ljudi shvaćaju da se dosadašnje ponašanje ne može nastaviti - naglašava glavni tajnik UfM-a ističući da vremenski uvjeti u mediteranskim zemljama, osobito ljeti, postaju ekstremni.

Gradovi su glavni zagađivač okoliša. Pokrivaju 2 posto svjetskog kopna no proizvode 70 posto globalnih emisija stakleničkih plinova i koriste 78 posto svjetske energije. Kamel kaže da bi stambene zgrade u njima morale trošiti manje energije.

- Nastojimo potaknuti svijest među studentima, arhitektima, građevinskim inženjerima i onima koji planiraju razvoj gradova o novim kriterijima prilikom gradnje, da njihovi projekti imaju komponentu održivosti - kazao je.

Mediteransko more i njegove obale zagrijavaju se 20 posto brže od svjetskog prosjeka pa je to, nakon Arktika na sjeveru, drugo najugroženije područje, podatak je UfM-a.

Pozivajući se na izvještaj UN-a na kojem je radilo više od 100 znanstvenika, Kamel upozorava da će gradovi južne Europe imati iste vremenske uvjete, "ako ne i gore", kao gradovi u Egiptu, Tunisu ili Alžiru na sjeveru Afrike.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

HINA

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.