Masovni turizam i alkohol za kormilom: Je li vrijeme za stroža pravila u hrvatskom teritorijalnom moru?

Ovaj tekst se bavi isključivo nacionalnom plovidbom u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, odnosno jahtama, brodicama, čamcima i drugim plovilima namijenjenima športu, rekreaciji i manjem gospodarskom prometu, koja su izvan režima međunarodnih konvencija namijenjenih trgovačkoj mornarici (STCW, MLC 2006). Analiziraju se važeći propisi – Pomorski zakonik, Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te Pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama – koji za voditelja brodice, zapovjednika jahte i članove posade tijekom plovidbe dopuštaju koncentraciju alkohola u krvi do 0,5 promila.

U tekstu se, uz medicinsko-fiziološko obrazloženje djelovanja alkohola i psihoaktivnih tvari na sposobnost upravljanja plovilom, iznosi konkretan prijedlog izmjene propisa kojim bi se za voditelje i zapovjednike brodica i jahti u nacionalnoj plovidbi uvela nulta tolerancija na alkohol i droge, po uzoru na praksu koja se već primjenjuje u dijelu SAD-a i pojedinim zemljama Europske unije za profesionalne i visokorizične djelatnosti.

Više desetaka tisuća plovidbi Jadranom s osobama bez profesionalnog pomorskog obrazovanja

Za razliku od međunarodne trgovačke plovidbe, koja je uređena STCW konvencijom i Konvencijom o radu pomoraca (MLC 2006) te podliježe nadzoru države zastave i države luke, nacionalna plovidba u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske najvećim se dijelom odnosi na jahte, brodice, čamce i druga manja plovila namijenjena športu, razonodi, ribolovu ili manjem gospodarskom prometu (charter, prijevoz putnika u obalnom prometu). Takva plovila svake godine tijekom turističke sezone broje više desetaka tisuća plovidbi na Jadranu, a njima često upravljaju osobe bez profesionalnog pomorskog obrazovanja, uz relativno kratak postupak stjecanja dozvole za voditelja brodice. Upravo ta činjenica – masovnost nacionalne plovidbe, česta prisutnost rekreativnih i turističkih sadržaja (kupanje, sidrenje, druženje) te razmjerno niska razina formalne osposobljenosti voditelja – čini pitanje alkohola i droga na brodicama i jahtama posebno osjetljivim, različitim od pitanja alkohola kod profesionalne posade velikih trgovačkih brodova.

Cilj ovog teksta jest, prvo, prikazati važeći pravni okvir koji uređuje dopuštenu razinu alkohola za voditelje brodica i zapovjednike jahti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske; drugo, obrazložiti, na temelju fiziološkog djelovanja alkohola i psihoaktivnih tvari, zašto postojeća granica od 0,5 promila nije nužno primjerena specifičnostima nacionalne, rekreacijske plovidbe; i treće, ponuditi konkretan prijedlog izmjene propisa kojim bi se uvela nulta tolerancija za voditelje i zapovjednike plovila u nacionalnoj plovidbi, s popratnim obrazloženjem.

Pravni okvir nacionalne plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru

Pomorski zakonik u dijelu o sigurnosti plovidbe primjenjuje se, među ostalim, na plovne putove u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te na pomorske objekte hrvatske državne pripadnosti, uključujući jahte i brodice. Zakonik zapovjedniku broda, osobi koja upravlja brodicom ili jahtom te članovima posade brodice ili jahte nalaže da tijekom plovidbe ili boravka u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru primjenjuju propisana pravila plovidbe, sigurnosne standarde i propise o zaštiti mora od onečišćenja.

Detaljna pravila o izbjegavanju sudara na moru, signalima, sustavu javljanja pomorskih objekata i uvjetima sigurnosti plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru propisana su Pravilnikom o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, koji se primjenjuje na zapovjednika broda, članove posade broda, osobu koja upravlja brodicom ili jahtom i članove posade brodice ili jahte. Tehnički uvjeti za plovidbu brodica, čamaca i jahti, uključujući opremu, područje plovidbe i zdravstvenu sposobnost posade, uređeni su Pravilnikom o brodicama, čamcima i jahtama te Pravilnikom o utvrđivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova, brodica i jahti.

U pogledu alkohola, važeći propisi za voditelja brodice, zapovjednika jahte i članove posade tijekom obavljanja dužnosti u nacionalnoj plovidbi dopuštaju koncentraciju alkohola u krvi do 0,5 g/kg (0,5 promila) (Za većinu vozača u općem režimu dopušteno je do 0,50 g/kg (0,5 ‰) alkohola u krvi. Profesionalni vozači, mladi vozači i određene druge skupine moraju imati 0,0 g/kg alkohola) – jednaku graničnu vrijednost koja u Hrvatskoj vrijedi za upravljanje cestovnim motornim vozilom u općem režimu. Iako je riječ o zakonskoj granici, stručna i nautička javnost gotovo jednoglasno preporučuje potpunu suzdržanost od alkohola tijekom plovidbe, neovisno o formalno dopuštenoj granici. Ako se utvrdi da je zapovjednik brodice, jahte ili gumenjaka pod utjecajem alkohola ili droga, ili da je bolestan ili iscrpljen, nadležno tijelo (lučka kapetanija, ovlašteni inspektor sigurnosti plovidbe, pomorska policija) može ga razriješiti dužnosti voditelja odnosno zapovjednika u trajanju do osam dana; ako to plovilo ostaje bez ijedne osposobljene osobe za upravljanje, cijelo plovilo može biti zaustavljeno na isto razdoblje. Odbijanje testiranja tretira se jednako kao i utvrđena alkoholiziranost.

Valja naglasiti da se ovaj pravni režim odnosi isključivo na unutarnje morske vode i teritorijalno more, dakle na nacionalnu plovidbu; različit je od pravnog režima koji se, sukladno STCW konvenciji, primjenjuje na profesionalnu posadu trgovačkih brodova u međunarodnoj plovidbi, gdje je propisan stroži, obvezujući maksimum od 0,05% BAC za dužnosti povezane sa sigurnošću.

Djelovanje alkohola i droga na psihofizičku sposobnost voditelja plovila

Alkohol je tvar koja djeluje kao depresor središnjeg živčanog sustava: usporava prijenos živčanih impulsa, produljuje vrijeme reakcije, narušava koordinaciju pokreta i ravnotežu te progresivno slabi sposobnost prosudbe i procjene rizika. Ti se učinci javljaju već pri niskim koncentracijama, znatno ispod granice od 0,5 promila, a pojačavaju se djelovanjem sunca, vrućine, dehidracije, ljuljanja plovila i umora – svih čimbenika koji su na moru, za razliku od ceste, gotovo redovito prisutni. Kombinacija alkohola s morskom bolešću, izloženošću suncu i tjelesnim naporom pri manevriranju dodatno ubrzava i pojačava opijenost u odnosu na istu količinu alkohola konzumiranu na kopnu, pojava poznata u nautičkoj medicini kao „pomorsko pojačanje” djelovanja alkohola.

Tipični znakovi i simptomi konzumacije alkohola relevantni za sposobnost upravljanja plovilom uključuju usporene misaone procese, nedostatak koordinacije pokreta, pospanost ili omamljenost, usporeno vrijeme reakcije, nerazgovijetan govor te suženo ili poremećeno periferno i noćno vidno polje. Kronična konzumacija alkohola, uz izravan rizik za sigurnost plovidbe, dugoročno je povezana i sa zdravstvenim posljedicama poput ovisnosti, bolesti jetre, poremećaja srčano-žilnog sustava i smanjene sposobnosti koncentracije, što dodatno opravdava preventivan pristup, a ne tek reaktivnu sankciju nakon nastale štete.

Za razliku od alkohola, čija se koncentracija u krvi može mjeriti standardiziranim, brzim i pouzdanim uređajima (alkotest), psihoaktivne droge (kanabinoidi, amfetamini, kokain, opijati i dr.) djeluju na širi raspon psihofizičkih funkcija – opažanje, koncentraciju, prosudbu vremena i udaljenosti, sposobnost planiranja manevra – a njihova prisutnost teže se dokazuje na terenu te zahtijeva laboratorijsku analizu urina ili sline. Zajednička je značajka i alkohola i droga da je svaki, pa i minimalan stupanj utjecaja nespojiv s pouzdanim upravljanjem plovilom u uvjetima koji zahtijevaju trenutačnu reakciju – izbjegavanje sudara, postupanje u iznenadnoj promjeni vremena, spašavanje osobe u moru ili gašenje početnog požara.

Upravo iz tog razloga fiziološka analiza upućuje na zaključak da granična vrijednost od 0,5 promila, preuzeta analogijom iz cestovnog prometa, ne uzima u obzir specifične rizike nacionalne, rekreacijske plovidbe – manju formalnu osposobljenost voditelja, izloženost suncu i moru te nepredvidivost pomorskih uvjeta – i da bi, s medicinsko-fiziološkog stajališta, znatno primjerenija bila nulta granica tolerancije.

Prijedlog izmjene propisa: nulta tolerancija za nacionalnu plovidbu

Na temelju prethodne analize predlaže se izmjena Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (ili, alternativno, unošenje odgovarajuće odredbe u Pomorski zakonik), kojom bi se za voditelje brodica, zapovjednike jahti i članove posade koji obavljaju dužnosti upravljanja ili manevriranja u nacionalnoj plovidbi uvela nulta tolerancija na alkohol i droge. Prijedlog izmjene, s obrazloženjem pojedinih odredbi, glasi:

Prijedlog članaka

Članak 1. (opće načelo) Osoba koja upravlja brodicom ili jahtom, zapovjednik broda te svaki član posade koji obavlja dužnost upravljanja, manevriranja ili osiguranja sigurnosti plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske ne smije obavljati tu dužnost pod utjecajem alkohola ili droga. Prisutnost alkohola u krvi ili izdahnutom zraku iznad tehničke granice mjerenja ovlaštenog uređaja, odnosno prisutnost droga ili njihovih metabolita utvrđena odgovarajućom analizom, smatra se kršenjem ove odredbe.

Članak 2. (odnos prema općem cestovnom standardu) Odredba iz članka 1. predstavlja posebno pravilo (lex specialis) za nacionalnu plovidbu te se ne dovodi u pitanje opća granica od 0,5 promila propisana za cestovni promet, niti obvezujući STCW maksimum od 0,05% BAC koji se primjenjuje na profesionalnu posadu trgovačkih brodova u međunarodnoj plovidbi.

Članak 3. (testiranje) Lučka kapetanija, ovlašteni inspektor sigurnosti plovidbe i pomorska policija ovlašteni su u svako doba, uključujući nasumične kontrole tijekom turističke sezone, zatražiti od osobe koja upravlja plovilom podvrgavanje testu za utvrđivanje prisutnosti alkohola, a u slučaju sumnje na utjecaj droga i testu sline ili urina. Odbijanje testiranja smatra se dokazom kršenja članka 1.

Članak 4. (posljedice kršenja) Ako se utvrdi kršenje članka 1., nadležno tijelo odmah udaljuje osobu s dužnosti upravljanja plovilom te je, ovisno o okolnostima, ovlašteno razriješiti je dužnosti voditelja odnosno zapovjednika u trajanju do osam dana. Ako plovilo time ostaje bez ijedne osposobljene osobe za sigurno upravljanje, cijelo plovilo se zadržava u luci ili sidrištu do imenovanja druge osposobljene osobe ili do isteka razdoblja iz ovog članka. Kršenje se dodatno sankcionira novčanom kaznom sukladno prekršajnim odredbama Pomorskog zakonika.

Članak 5. (edukacija i prevencija) Nadležno ministarstvo, u suradnji s nautičkim školama i davateljima usluge iznajmljivanja plovila (charter), dužno je pri izdavanju dozvole za voditelja brodice i pri primopredaji plovila unajmitelju obvezno informirati korisnika o pravilu nulte tolerancije i fiziološkim učincima alkohola i droga na sposobnost upravljanja plovilom, uz obveznu pisanu potvrdu o primljenoj obavijesti.

Članak 6. (prijelazna odredba) Do stupanja na snagu odgovarajuće izmjene Pravilnika, davatelji usluge iznajmljivanja plovila i nautičke škole mogu na dobrovoljnoj osnovi uvesti pravilo nulte tolerancije kao dio vlastitih uvjeta korištenja plovila, o čemu su dužni obavijestiti korisnika prije preuzimanja plovila.

Obrazloženje prijedloga

Predloženo rješenje ne dira u opću graničnu vrijednost od 0,5 promila koja i dalje ostaje mjerodavna za cestovni promet, niti u obvezujući STCW standard za profesionalnu posadu trgovačkih brodova, već uvodi posebno, strože pravilo isključivo za nacionalnu, rekreacijsku i manju gospodarsku plovidbu u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru. Takvo razgraničenje opravdano je činjenicom da su korisnici brodica i jahti u pravilu manje formalno osposobljeni od profesionalnih pomoraca, da se velik dio nacionalne plovidbe odvija u gusto naseljenim obalnim područjima s brojnim kupačima, ronilaca i drugim plovilima, te da se rizik od nesreće (sudar, nasukavanje, pad osobe u more, utapanje) kod ove kategorije plovila povijesno pokazao razmjerno visokim upravo u ljetnim mjesecima kada je i konzumacija alkohola najučestalija.

Prijedlog također uzima u obzir postojeću praksu – stručne i nautičke organizacije već danas preporučuju nultu razinu alkohola unatoč tome što zakon dopušta 0,5 promila – pa se predloženom izmjenom zapravo formalizira ono što je u struci već prihvaćeno kao dobra praksa, čime se olakšava i provedba, jer nadzorna tijela više ne moraju dokazivati stupanj utjecaja alkohola, nego samo njegovu prisutnost.

Argumenti

Argumenti u prilog predloženoj nultoj toleranciji uključuju: (1) jasnoću i lakšu provedivost pravila – dokazivanje same prisutnosti alkohola jednostavnije je od dokazivanja prekoračenja određenog postotka; (2) usklađenost s fiziološkim nalazima da već niske koncentracije alkohola, pojačane suncem, vrućinom i ljuljanjem plovila, značajno narušavaju sposobnost upravljanja; (3) preventivni učinak na masovnu, rekreacijsku populaciju voditelja brodica koji nemaju profesionalnu pomorsku naobrazbu; (4) usklađenost s trendom sve strože regulacije alkohola u sigurnosno osjetljivim djelatnostima, vidljivim i u praksi SAD-a i dijela zemalja EU-a za profesionalne pomorce.

Mogući prigovori uključuju: 

(1) rizik od prekomjerne represije prema rekreativnim nautičarima za minimalne, fiziološki beznačajne koncentracije alkohola; 

(2) potrebu dodatnog ulaganja u opremu za testiranje i edukaciju nadzornih službi na terenu; (3) mogući otpor turističkog i charter sektora zbog percepcije da nulta tolerancija narušava ugodu odmora na moru; 

(4) pitanje razmjernosti sankcije razrješenja dužnosti do osam dana za manja, prva i lakša kršenja. Ti se prigovori mogu djelomično ublažiti gradacijom sankcija (opomena za prvo lakše kršenje, stroža mjera za ponovljeno kršenje ili kršenje praćeno nesrećom ili ugrožavanjem drugih), što ostavlja prostor za daljnju zakonodavnu razradu.

Zaključak

Analiza važećeg pravnog okvira i fiziološkog djelovanja alkohola i droga pokazuje da granica od 0,5 promila, preuzeta iz cestovnog prometa, ne odražava u potpunosti specifične rizike nacionalne plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske. Predloženom izmjenom propisa kojom bi se za voditelje brodica, zapovjednike jahti i posadu koja obavlja sigurnosno relevantne dužnosti uvela nulta tolerancija na alkohol i droge, uz zadržavanje postojećih upravnih ovlasti razrješenja dužnosti i zadržavanja plovila, hrvatski bi se pravni okvir za rekreacijsku i manju gospodarsku plovidbu približio praksi koja se već razvija u profesionalnom pomorstvu SAD-a i dijela zemalja Europske unije.

Konačna ocjena razmjernosti i provedivosti ovog prijedloga zahtijeva dodatnu raspravu stručne i nautičke javnosti te analizu statistike pomorskih nesreća povezanih s alkoholom u hrvatskim vodama, koja bi trebala pratiti eventualnu zakonodavnu inicijativu.

Milo Miklaušić, kap.

Literatura:

Pomorski zakonik, Narodne novine, br. 181/2004, 76/2007, 146/2008, 61/2011, 56/2013, 26/2015, 17/2019, 115/2022, 41/2024 (pročišćeni tekst dostupan na Zakon.hr).

Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom, Narodne novine, uključujući pročišćeni tekst NN 52/2025 (Zakon.hr).

Pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama, Narodne novine, br. 13/20, 52/20.

Pravilnik o utvrđivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova, brodica i jahti, Narodne novine, br. 93/07, 107/14.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama, Narodne novine (pročišćeni tekst) – opća granica alkohola za vozače kao komparativni referentni okvir.

Yachting.com, Alkohol za kormilom: koje su granice u jahting destinacijama? – pregled granične vrijednosti alkohola i ovlasti razrješenja zapovjednika dužnosti u hrvatskom i talijanskom pravu.

Adria Yachts, Pravila ponašanja na moru: Što svaki nautičar mora znati – prikaz zakonske granice od 0,5 promila i strukovne preporuke nulte razine alkohola za voditelje plovila.

Konvencija o standardima za osposobljavanje, izdavanje svjedodžbi i držanje straže pomoraca (STCW), International Maritime Organization, Manila Amendments 2010 – mandatorni maksimum 0,05% BAC za profesionalnu posadu na sigurnosnim dužnostima, kao komparativni okvir za trgovačku mornaricu.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, popis propisa iz područja pomorstva – pregled podzakonskih akata koji uređuju sigurnost plovidbe, brodice, čamce i jahte.

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Alkohol i vožnja – pregled zakonske regulative o dopuštenoj koncentraciji alkohola u krvi vozača, korišten kao usporedni izvor za cestovni standard od 0,5 promila.

Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu / Rijeci, interna nastavna građa iz kolegija Sigurnost plovidbe i nautička medicina, poglavlja o utjecaju alkohola i umora na psihofizičku sposobnost voditelja plovila.

Napomena: ovaj rad ima akademski, ilustrativni karakter i predstavlja prijedlog de lege ferenda (prijedlog budućeg zakonodavnog rješenja), a ne postojeće pravo niti službeno tumačenje važećih propisa. Prije eventualne zakonodavne inicijative potrebno je provesti stručnu raspravu, analizu učinaka propisa (RIA) te usklađivanje s aktualnim pročišćenim tekstom svih navedenih propisa.