Ledenice - neistražena frankopanska utvrda u Vinodolu

LEDENICE - Prema riječima istaknutog arheologa i vjerojatno najboljeg poznavatelja povijesti Vinodola, Ranka Starca, Ledenice nikada nisu vojno osvojene iako su teško stradavale u krvavim bitkama.

Ledenice su stara frankopanska utvrda, bolje rečeno - grad, jedan od najvećih u srednjovjekovnom Vinodolu. Do mjesta je lako doći cestama iz Novog Vinodolskog odnosno Bribira - vidi se izdaleka, a i prometna signalizacija je dobra.

Na samom ulazu u stari grad Ledenice još se dobro vide ostaci crkve sv. Stjepana Prvomučenika. Nekoliko stotina koraka dalje, u podnožju grada bila je crkva sv. Jurja u zanimljivom Okruglom groblju. Nije isključeno da je u prostoru grada bila još neka manja crkva, no to će arheologija jednog dana potvrditi ili opovrći.

Povijest i strateški značaj

Na vrhu ledeničkog brijega nalaze se ostaci kneževskog kaštela. Ako želite napraviti odlične fotke, popnite se baš tamo i nećete zažaliti, pišu Turističke priče.

Strateški značaj Ledenica nije se mijenjao sve do oslobođenja Like od Turaka, dakle do početka 18. stoljeća kada ovaj grad biva napušten. Njegova uloga kroz stoljeća bio je obrana južnih granica Vinodolske županije i tu zadaću stanovnici i vojnici Ledenica obavili su časno i dosljedno.

Prema riječima našeg istaknutog arheologa i vjerojatno najboljeg poznavatelja povijesti Vinodola Ranka Starca, Ledenice nikada nisu vojno osvojene iako su teško stradavale u krvavim bitkama.

Nažalost, arheologija još nije dobila priliku temeljito istražiti ovaj stari grad, tako da još uvijek puno toga povjesničari pretpostavljaju. Vrlo vjerojatno je da su Ledenice utvrđene u doba knezova Krčkih, potonjih Frankopana, i da se to dogodilo u prvoj polovici 12. stoljeća u vrijeme kneza Vida II., unuka kneza Dujma, osnivača loze knezova Krčkih Frankopana.

Knez Vid II. bio je sin kneza Bartola I., ali od njega nije naslijedio posjede u Vinodolu već na otoku Krku. Županiju Vinodolsku isto kao i županiju Modrušku naslijedio je od svog strica kneza Bartola II. koji je te zemlje dobio od kralja Bele III. i njegovog nasljednika kralja Andrije za ratne zasluge.

Naime, Bartol II. je bio sin iz drugog braka kneza Dujma i nikada nije sudjelovao u upravljanju Krčkom knežijom koja je bila pod upravom Venecije. Njegova polubraća, Bartol I. i Vid I. bili su znatno stariji i položili su prisegu u Mlecima, dočim se Bartol II. posvetio vojnoj službi kod hrvatsko-ugarskog kralja.

Mletačko i hrvatsko plemstvo

Kako knez Bartol II. nije imao djece, nema podataka ni da je bio oženjen, isposlovao je prvo kod kralja Bele III., a potom i kralja Andrije privilegiju da te županije ostavi u nasljedstvo svojim sinovcima. Tako su knezovi Krčki postali ne samo mletačko već i hrvatsko plemstvo i stekli trajno leno u kraljevini Hrvatskoj.

U podijeli posjeda nakon smrti kneza Nikole IV. Frankopana Ledenice su uz Slunj te Ostrovicu i Novigrad u Lici pripale knezu Dujmu IV., osnivaču loze knezova Frankopana Slunjskih i ostale kod njih do izumiranja te porodične grane s knezom Franjom Frankopanom Slunjim, hrvatskim banom.

Kasnije su Ledenice bile krajiška utvrda pod upravom, između ostalih, i uskočkog generala Ivana Lenkovića, čija je kći Katarina, usput rečeno, postala kneginja Frankopan udajom za kneza Gašpara Tržačkog, sina kneza Nikole VIII. Frankopana i kneginje Doroteje Blagajske.

Bit će zanimljivo kada jednog dana arheolozi dobro raskopaju Ledenice, pratiti razvoj toga grada jer će to ujedno biti i praćenje kneževske porodice. Ledenice su, naime, gotovo sve do odlaska Frankopana s povijesne pozornice pripadale njima.

Tomislav Beronić

PROČITAJTE JOŠ:

Šibenik i njegove utvrde inspiracija su za interaktivne igrice

ŠIBENIK - Zahvaljujući europskom novcu, Šibenik i njegove utvrde prvi su put inspiracija za interaktivne igrice. U virtualnom okruženju posjetitelji će se moći okušati, primjerice, u obrani tvrđava ili utrci kroz staru gradsku jezgru. Djeca iz Šibenika prva su isprobala novi sadržaj koji će od iduće…

Morski HRIvelina Gašpar