Nositeljima kulturnog dobra Lastovski poklad dodijeljena je UNESCO-ova povelja, čime je taj običaj tradicijske kulture prvi put dobio dodatno priznanje nacionalne i međunarodne zajednice.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uručila je povelje UNESCO-ovim nositeljima nominacije nematerijalne kulturne baštine Lastovski poklad za upis u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine.
Koržinek je istaknula kako priznanje uručuje nositeljima, koji su samo jedni od svih jer oni simboliziraju prenošenje ove tradicije. Ocijenila je kako je to više od povelje jer je povelja priznanje lastovskoj zajednici koja je stoljećima znala čuvati, živjeti i prenositi ovu baštinu.

Naglasila je kako Lastovski poklad nije samo folklor i skup nekih naučenih prenesenih praksi. On je živa tradicija, snažan simbol identiteta i zajedništva svih mještana, dodala je.
Istaknula je kako u vremenu kad se gube brojne tradicionalne vrijednosti i kad je teško očuvati zajednice, uglavnom nas nematerijalna kulturna baština posebno podsjeća na to tko smo i odakle dolazimo. Podsjetila je kako živu baštinu čine ljudi, zajednice, svakodnevne prakse i međugeneracijski prijenos znanja.
- To je upravo posebnost koju smo prepoznali na stručnoj razini, a koju je onda prepoznao i cijeli svijet, napomenula je ministrica. Lastovski poklad iz 1483. godine ima više od pet stoljeća tradicije - rekla je i dodala kako je sve to simbol onoga što su lastovski predci čuvali kroz stoljeća - sjećanja na slobodu, otpor i vjeru te sve ono što njihovu zajednicu drži na okupu, prenosi HRT.
Podsjetila je kako Hrvatska ima deset dobara upisanih na Popis svjetskih dobara Unescoa.
- Imamo brojna nematerijalna dobra, a upisujemo i neke druge kao što smo nakon upisa Dubrovačkoga arhiva, ove godine upisali baštinu i nasljedstvo Andrije Štampara, nasljeđe Zagrebačke škole crtanoga filma i jednu prekograničnu kandidaturu između Italije San Marina i Hrvatske Vita Sanctorum Marini et Leonis, odnosno povezanost sv. Marina s otokom Rabom - napomenula je.
Lastovski poklad upisan je u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta u prosincu 2025. godine, a u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske upisan je od 2008. godine. Riječ je o jedinstvenom pokladnom običaju tradicijske kulture koju već stoljećima brižno njeguju stanovnici otoka Lastova kao simbol otpornosti i zajedničke brige za baštinu.
Dodjelu povelje organiziraju Općina Lastovo, Ministarstvo kulture i medija i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu.
Lastovski poklad upisan je u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta na 20. zasjedanju UNESCO-ova Međuvladina odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine, u New Delhiju, u prosincu 2025. godine.
U Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisan je 2008. godine na inicijativu lokalnih vlasti i uz potporu stručnjaka i Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Povorku u Lastovskom pokladu predvodi skupina pokladara. Osim uniformirane karnevalske skupine sa sabljama, u pokladnoj povorci sudjeluju i lijepe maske, koje posjećuju unaprijed dogovorena kućanstva (terase) i ondje izvode poseban ples u krugu (pokladarsko kolo) uz pratnju lijerice (lire), žičanog glazbenog instrumenta.
Na čelu povorke je član koji vodi magarca na čijim je leđima slamnata lutka Poklad. Poklad se, potom, tri puta spušta niz uže obješeno s najvišeg vrha do dna sela, uz zvučnu pratnju.
Paljenje slamnate lutke na lokalnom trgu vrhunac je karnevala.
Pokladna pretila nedjelja veliki je dan za najmlađe Lastovce, jer se u poslijepodnevnim satima u društvenom domu održava dječji maskenbal nakon kojeg slijedi ples za odrasle bez maski.
Želeći što bolje sačuvati Lastovski poklad, Pokladarsko društvo je 1999. godine sastavilo prijedlog statuta Lastovskog poklada odnosno Odluke o Lastovskom pokladu u kojima je podrobno kronološki opisan slijed svih zbivanja u pokladno vrijeme.
I.B.
PROČITAJTE JOŠ:

© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev